Ovih dana stanovnici zemalja srednje Europe, pa i Hrvatske, suočeni su s golemim padom temperature, snažnim vjetrom i obilnim oborinama, a koje su onda dovele do većih ili manjih problema s poplavama.

Ta promjena, nakon toplinskog vala s početka rujna, zahvatila je sve dijelove Hrvatske, a temperature su pale za čak 17 stupnjeva, čega se ne sjećaju ni najstariji građani. Sa 29 Celzijevih stupnjeva u četvrtak temperatura je pala na samo 12 u petak, znači u samo u 24 sata. Tijekom vikenda temperatura je ostala niska i takvo će vrijeme vjerojatno biti i u ponedjeljak. U utorak bi, prema prognozama, već moglo "zatopliti na čak 18 stupnjeva", pa onda temperatura ipak raste na više od 20 stupnjeva.

Na oprezu

Poplave su zbog prolaska ciklona Boris pogodile sjevernije i zapadnije države srednje Europe - Češku, Poljsku, Austriju, Njemačku, Mađarsku i Slovačku, uz dodatne obilne padaline tijekom vikenda, s potencijalnim poplavama i klizištima. Ove su se zemlje cijelog prošlog tjedna pripremale za ekstremne, najgore poplave posljednjih desetljeća. S premještanjem hladnog vala i prvi je snijeg pao u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Vodostaj Dunava u Austriji, kažu stručnjaci, mogao bi porasti na razine koje nisu viđene od pet do deset godina. U Hrvatskoj se zasad ne očekuju baš takve brojke, iako su svi na oprezu i iz Hrvatskih su voda najavili vrlo visoke vodostaje Mure, Drave i Dunava.

Željko Lazanin, poznati slavonsko-baranjski meteorolog, sada je u mirovini, no rado je komentirao ćudljivost vremenskih prilika. Kaže da tako naglog i tolikog pada temperature u ovo doba godine, gdje ljeto kalendarski još nije završilo, nije bilo nikada dosad. Temperaturni skokovi su, u principu, znali biti obrnuti, gdje bi došlo do naglog zatopljenja, kaže, dodajući da su nas uvijek više pogađale južna i jugozapadna struja. No, ne sada, kada ljeto uskoro i kalendarski završava, donoseći tako veliki pad temperature koji se uz to još i više dana zadržao. Stoga misli, kazao je, da ne može naći takav primjer, a u Osijeku se dugo bilježe ti podaci. Nakon provjere povijesti izmjerenih temperatura u Osijeku rekao je kako je najsličnija situacija ovoj s velikim padom temperature u rujnu zabilježena još 1912. godine. "To je bilo jako davno. Nadam se da sada neće potrajati kao onda, kada je gotovo cijeli mjesec, pogotovo druga polovina, gdje je bilo i negativnih vrijednosti, protekla uz takve vrijednosti temperature. To se znalo dogoditi i ranijih godina, ali također početkom 20. stoljeća, primjerice 1906. godine bilo je takvog hladnog vremena, ali baš s obilježjima kao ovo sada - to je doista jako teško naći", govori nam.

GOJKO MITIĆ

“Znalo se dogoditi da zbog naglog olujnog nevremena u nekoliko sati jako padne temperatura, ali to obično traje do sljedećeg jutra - i gotovo. Da bi ovako ojačalo polje visokog tlaka do te mjere da drži hladni zrak ovdje danima, teško da se može naći primjer u ranijim podacima za ovo doba godine", rekao nam je Lazanin.

Agrometeorološki centar

Kaže kako su dnevne amplitude ovih dana na tom prijelazu iz vrućeg u hladno bile goleme - još donedavno "kuhali" smo se na 35 ili 36 stupnjeva, s noćima na 20 - 24 stupnja, a promjena nas je "šokirala" s temperaturama od oko 10 stupnjeva. "To je jako velika razlika koja nas onda sve zbuni i naškodi nam. Dok se ljudi priviknu da se moraju toplije odijevati, već se pola njih prehladilo. To je u svakom pogledu bilo odstupanje koje nas nimalo ne raduje", ističe, dodajući kako nam to zasigurno "sljeduje" i u predstojećim razdobljima.

Naglašava kako se nikada nije ostvarilo njegovo inzistiranje na tome da se u Slavoniji napravi agrometeorološki centar, s tri ili četiri meteorologa. Smatra kako je državi financijski sasvim svejedno hoće li agrometeorološki centar biti u Zagrebu, u Državnom hidrometeorološkom zavodu - ili će pak imati podružnicu u Osijeku. "Znam da je kuloarska priča u 'političkim vodama', gdje sam tražio podršku za to - da je to zato što bih htio biti direktor. Bilo bi smiješno da nije žalosno. Naime, naši ljudi vole da tu mogu nekoga nazvati, ne znam koliko su me puta neki koji se bave poljoprivredom zvali da pitaju kakvo će biti vrijeme - jer trebaju nešto na njivi raditi, primjerice gnojiti - da im kiša to ne pokvari. I normalno je da traže pomoć. Na području grada Osijeka od meteoroloških službi postoje samo tehničari koji rade taj posao u Zračnoj luci. No oni ne rade prognostičku službu, već motre vrijeme i servisiraju potrebe zrakoplovstva - svih koji putuju preko našeg područja, što je bio i moj posao", kaže Lazanin.

U svakom slučaju, toplije jakne i topla obuća ovih su se dana naglo tražili po ormarima. Već i pogled kroz prozor, bez izlaska van, otkriva da još uvijek nikako nisu “izišli iz mode”. n