Agencija Europske unije za azil (EUAA) sa sjedištem na Malti zabilježila je ukupno 513.000 novih zahtjeva za azil od siječnja do kraja lipnja, što je za 6000 manje u odnosu na prvu polovicu 2023. godine.

Obuhvaćeni su podaci iz svih zemalja EU-a te i Norveške i Švicarske koje nisu dio Unije.

Najviše zahtjeva među 29 zemalja ponovno je zabilježeno u Njemačkoj - 124.000, gotovo četvrtina ukupnog broja.

EUAA je priopćila da su njemačke vlasti primile oko 30.000 zahtjeva manje nego u istom razdoblju prošle godine.

U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, a pozitivno ih je odobreno 40. Najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Rusije, Turske i Sirije. 

Uvjerljivo najmanje zahtjeva za azil bilo je u Mađarskoj, svega 13. 

Oko 71.000 tražitelja azila došlo je iz ratom razorene Sirije, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. Isto je učinilo 45.000 Afganistanaca, što predstavlja pad od 18 posto.

Iz Venezuele je 37.000 ljudi zatražilo azil, gotovo svi su to učinili u Španjolskoj.

U ove brojke nije uključeno oko 4,5 milijuna ljudi iz Ukrajine koji su potražili utočište u EU-u i dobili privremenu zaštitu od ruske invazije u veljači 2022.

Na razini EU-a je Španjolska na drugom mjestu s 88.000 zahtjeva u prvoj polovici godine, slično kao i prošle godine. Italija je odmah iza nje s 85.000 zahtjeva, što je povećanje od 30 posto. 

Cipar je imao najviše zahtjeva po glavi stanovnika - 4.900.

Podaci za Veliku Britaniju, koja više nije u Europskoj uniji, nisu uključeni u statistiku.

U odnosu na prethodne godine odobreno je puno više zahtjeva. Takozvana stopa prihvaćanja zahtjeva za azil u prvom koraku iznosila je 46 posto. 

Pristizanje migranata u Europu već je desetljećima jedno od najkontroverznijih pitanja u europskoj politici.

EU je krajem prošle godine dogovorila stroži zajednički sustav azila. Ubuduće će migranti s malim izgledima za prihvaćanje zahtjeva prolaziti kroz ubrzane postupke vraćanja na vanjskim granicama EU-a.