Slučaj dvoje liječnika, zaposlenika Opće bolnice Zadar, osumnjičenih da su tijekom radnog vremena umjesto u svojoj bolnici pregledavali pacijente u privatnoj poliklinici, a k tomu pisali prekovremene sate i odobravali si plaćene dopuste, oštetivši pritom bolnicu za 25.000 eura, samo je vrh sive zone dopunskog rada liječnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnoj praksi.

Prema podatcima iz bolnica, i do trećine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad, što naravno ne znači da zloupotrebljavaju taj položaj, nego se koriste svojim zakonskim pravom. No mnogi pacijenti svjedoče tome da ih bolnički liječnik kojem su došli na pregled upućuje na privatnu kliniku u kojoj radi popodne.

Otvaranje očiju

Inspekcija Ministarstva zdravstva u veljači prošle godine u zagrebačkom i splitskom KBC-u utvrdila je tako da niz liječnika u redovito radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici. U Zagrebu je tada utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa - šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme. U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri zbog odsutnosti s posla u radno vrijeme.

Ministar zdravstva Vili Beroš ustvrdio je tada da ne želi zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obaveza u bolnicama. Trebalo mu je, međutim, cijelih godinu dana i privođenje zadarske liječnice da se ozbiljno prihvati posla oko strože kontrole nad dvojnim radom liječnika. Postojeći je pravilnik, očito, nedovoljan da bi spriječio zloupotrebe, pa je Beroš najavio hitne izmjene pravilnika i uvođenje strože regulative. "Kao ministar sam izložen svakodnevnim prigovorima naših građana i pacijenata da se prilikom pregledavanja u javnim zdravstvenim ustanovama preusmjeravaju na pregled u privatnim, kod istih djelatnika. Tražit ćemo mehanizme kako to onemogućiti", najavio je ministar. Nacrt novog pravilnika, na kojem se ubrzano radi, u završnoj je fazi i ubrzo će biti poslan u javnu raspravu, najavljuje Ministarstvo zdravstva.

Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenim djelatnicima za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstvenog sustava ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no pravilnikom iz 2016., koji je i danas na snazi, ta je odredba ukinuta. ​Beroš joj je samo djelomično pokušao doskočiti svojim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, donesenim prošle godine, koji u članku 157. jasno kaže da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojniku klinike, kliničkog zavoda, pročelniku zavoda i pročelniku službe zdravstvene ustanove samo ako to ne stvara probleme u organizaciji rada ili ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja dok te okolnosti traju. Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji zdravstvenih ustanova, predstojnici klinika i drugi upravljački kadar ne mogu otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu. Praksa, međutim, pokazuje da se zakon ne poštuje, pa je tako i zadarska liječnica s početka priče bila čelnica odjela, a istodobno i vlasnica privatne poliklinike.

Odgovornost poslodavca

Pravilnikom o dvojnom radu liječnika koji je na snazi propisuje se da odobrenje za rad u privatnoj praksi može dobiti liječnik koji kvalitetno, savjesno i redovito obavlja poslove iz radnog odnosa i ima odobrenje ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen. Odobrenje mu se izdaje na rok od godinu dana, a mora priložiti izjavu o vrsti poslova koje će obavljati privatno, mjesečnom broju sati i rasporedu dopunskog rada. U slučaju da radi bez dozvole ravnatelja, na dvije godine uskraćuje mu se mogućnost dopunskog rada. Na isti rok izgubit će pravo na dopunski rad ako ne obavlja sve svoje obveze na radnom mjestu u bolnici ili je napravio neki drugi prekršaj ili kazneno djelo.

U Ministarstvu zdravstva nemaju podatke o tome koliko liječnika radi i u bolnici i u privatnoj praksi, ni koliki je njihov opseg posla u privatnim klinikama u odnosu prema radnom mjestu u bolnici. U ingerenciji je to, kažu, ravnatelja bolnice, koji, prema članku 157. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, daje odobrenje za dopunski rad. “Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva kontinuirano, ovisno o zaprimljenim informacijama, nadzire rad liječnika izvan matične ustanove u sustavu javnog zdravstva, utvrđuje ima li liječnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnom zdravstvenom sektoru odobrenje, odnosno suglasnost svojeg poslodavca ili ne”, kažu u Ministarstvu. Zdravstvena inspekcija obavila je lani 42 zdravstveno-inspekcijska nadzora privatnih zdravstvenih ustanova, te utvrdila da je 14 liječnika zatečeno kako radi za svoj račun, bez odobrenja. Ako se utvrdi da liječnik radi u privatnoj ustanovi bez odobrenja svojeg poslodavca, može dobiti kaznu od 1327,23 do 6636,14 eura, a uz to i prekršajno odgovarati. n