U nedjelju će u vukovarsko riječno pristanište uploviti kruzer pun gostiju s Dalekog istoka, a riječ je o 150 turista iz Kine. Prvi je to put da u Hrvatsku, kada je u pitanju turizam na riječnim tokovima, dolazi takva klijentela i jasno je kako to za domaćine u hrvatskom Podunavlju otvara novo poglavlje u tom zanimljivom turističkom segmentu. Do sada su na tom tržištu dominirali gosti iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Njemačke. Tom svojevrsnom ekskluzivnom viješću u petak je u Osijeku otvoren II. Panona Tour, forum o nautičkom turizmu na kontinentu.

Gradnja infrastrukture

Za organizatora foruma, Glas Slavonije, uz suorganizaciju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je pružio domaćinstvo tom okupljanju, cilj je bio provjeriti trenutno stanje infrastrukture, koliko su iskorišteni potencijali regije i plovnost rijeka, koji su najveći izazovi te kako povećati potražnju i potrošnju gostiju s kruzera.

Tema riječnog turizma bila je okosnica i prve konferencije Panona Tour, koju je 2019. godine organizirao Glas Slavonije s ciljem promocije važnog segmenta turističke ponude i otvaranja stručne rasprave o mogućnostima ulaganja i razvoja posebnih oblika turizma važnih za istočnu Hrvatsku. Nedugo nakon toga umiješala se pandemija COVID-19, koja je potpuno blokirala ne samo riječni nego i morski te oceanski kruzing-turizam. No taj turistički segment, posebice na rijekama, gotovo se neočekivano brzo oporavio. Za Slavoniju, Baranju, Srijem, cijeli istok Hrvatske, na kojemu je šest riječnih pristaništa, četiri na Dunavu te po jedno na Dravi (Osijek) i Savi (Slavonski Brod), to je vrlo dobra vijest.

- Zato smo ocijenili kako je potrebno ponovno prikupiti i pružiti svježe informacije iz ovog sektora - rekao je u uvodnoj riječi Mario Mihaljević, glavni urednik Glasa Slavonije.

Središnji događaj foruma bio je panel, kojega je moderirao Igor Mikulić iz HGK, na kojemu su sudjelovali Duška Kunštek, ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Mihaela Bešlić, viša stručna suradnica u Odjelu za razvoj proizvoda Hrvatske turističke zajednice, Ivan Herak, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja d.d., Ivan Kelić, prodekan za nastavu i studente na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, i Božana Matoš, predsjednica Strukovne grupe za nautički turizam na unutarnjim vodama Hrvatske gospodarske komore.

Božana Matoš održala je uvodno predavanje, kojemu je jedna od točaka bila naglasak na potrebi izgradnje infrastrukture, ali i podatak kako izvanbrodska potrošnja turista koji putuju riječnim kruzerima iznosi deset eura dnevno.

Odgovarajući na tu temu, Ivan Herak je rekao kako su gosti na jadranskim marinama u pravilu imućnija klijentela, čarteraši dnevno prosječno troše 300 eura, a ostali nautičari oko 130 eura dnevno.

- U odnosu prema 2017. godini, za 39 posto povećani su dnevni izdatci čarteraša, a izdatci ostalih nautičara povećani su za 31 posto. Također iz godine u godinu raste udio nautičara s većim primanjima. Primjerice, 2012. samo 49 posto nautičara imalo je primanja veća od 3500 eura, a taj je postotak 2022. godine iznosio 78 posto - naveo je Herak.

Ivan Kelić je pak rekao kako prema iskustvima koje oni dobivaju od turističkih vodiča koji vode kruzerske ture, pokazalo se kako turisti više vole sami otkriti suvenirnice nego situaciju da ih suveniri dočekaju odmah po izlasku s broda.

- Stoga je velik zadatak na turističkim vodičima, kako bi gostima objasnili koji su to lokalni suveniri i što mogu očekivati na destinaciji - rekao je Kelić.

Duška Kunštek govorila je o infrastrukturi, napomenuvši kako su trenutačna ulaganja u pristanišnu infrastrukturu, u lučki sustav, intenzivna i progresivno ih se realizira preko lučkih uprava Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod te preko Uprave Ministarstva.

- Jedno od većih ulaganja je upravo u Osijeku, gdje se preko Lučke uprave Osijek ulaže 10,2 milijuna eura u izgradnju putničkog pristaništa i riječnih marina Donji grad, Nemetin i Neptun. Tu su i marine u Topoljskom rukavcu i Dalju. ​Nastavno imamo ulaganja u Pitomači, Ježevu, Ferdinandovcu, kao i projekt realizacije riječnog tramvaja. U Vukovaru se ulaže 9,5 milijune eura u izgradnju pristanišne infrastrukture, ovdje govorimo o obnovi putničkog pristaništa i samog imidža destinacije, Vukovara, Vučedola i Iloka. Riječne marine gradimo u Vinkovcima, Andrijaševcima, Rokovcima, Otoku, Privlaci, Jankovcima. Slavonski Brod ulaže 4,8 milijuna eura u izgradnju putničkog pristaništa, no ulaže se i u manja pristaništva koja su locirana u Županji, Slavonskom Kobašu, Babinoj Gredi i Davoru. U Sisku je završna etapa izgradnje najveće riječne marine u Hrvatskoj, s 200 vezova, i očekujemo kako će sljedeće godine biti puštena u promet - rekla je Kunštek.

Najčešća pitanja

HTZ-u je nautički turizam jedan od glavnih turističkih proizvoda, odnosno i turistički brend Hrvatske.

- To je uostalom i jedan od strateških ciljeva u našem novom marketinško-operativnom planu hrvatskog turizma. Predstavljamo se tržištima Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Švedske, Mađarske i Poljske. Prošle godine smo s Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije sudjelovali na specijaliziranom sajmu u Hamburgu, gdje je jedan dan bio posvećen riječnom turizmu - izvijestila je Mihaela Bešlić.

Na osječkom Ekonomskom fakultetu u sklopu programa cjeloživotnog učenja je i program edukacije turističkih vodiča.

- Ono što je bitno naglasiti u ovome jest da smo vodiče s terena povukli kao predavače, kao članove ispitne komisije i oni zajedno s novim turističkim vodičima mogu raditi na dodatnim programima edukacija. Započeli smo i program mentoriranja, pa oni koji su na edukaciji kod nas mogu s iskusnijim kolegama i putničkim agencijama ići na teren da vide kako to u praksi izgleda. Tako smo i mi dobili informaciju o dva za Osijek najčešće postavljena pitanja, a to su "gdje se može popiti nefiltrirano pivo" i "gdje je tržnica". To je jako važna informacija, koja pokazuje kako turistički vodič može postati važna karika u distribuciji vrijednosti - naglasio je Kelić.

Jedna od novih vrijednosti koja se nameće ovoj branši je i zeleno poslovanje, a tu su ponovno korak dalje otišli u ACI-ju.

Privatna ulaganja

- Naravno, riječ je o izazovima klimatskih promjena, onečišćenja okoliša i ubrzanog trošenja vitalnih prirodnih resursa. U tom kontekstu želim naglasiti da je ACI jedno od prvih velikih hrvatskih društava iz turističkog sektora koje je certificirano prema četiri ISO norme. Naša nastojanja u tom smjeru svoju će punu realizaciju ostvariti članstvom ACI-ja u međunarodnom konzorciju "Dolina vodika Sjeverni Jadran". Kao jednom od ključnih sudionika ovog važnog projekta Europske unije, cilj nam je u naš sustav implementirati energetska rješenja i inovacije koje uključuju i tehnologije vodika, čime će se istovremeno provoditi Europski zeleni dogovor i Europska vodikova strategija. Čvrstog smo uvjerenja da je integracija vodikovih ekosustava učinkovit način za prelazak na ugljično neutralno društvo - naglasio je Herak.

Na okruglom stolu se potegnulo i pitanje je li moguće ulaganje privatnika u riječne marine.

- Prema Zakonu o plovidbi u lukama na unutarnjim vodama, predviđeno je i otvaranje luka posebne namjene, koje se otvaraju za vlastite potrebe osnivača. Moguće je otvoriti i pristanište za posebne namjene za potrebe osnivača, pa su i tu moguće privatne investicije - izvijestila je Kunštek, koja se ovom prigodom dotaknula porasta novog trenda, to su kružne turističke plovidbe manjim brodovima na našim rijekama, što se posebice razvija na Bosutu.

Ovom prigodom dotaknuta je i tema nemogućnosti edukacija za kapetana i mornara na riječnim plovilima. Europskim je zakonodavstvom postavljen novi standard, pa mi još nemamo centara za edukaciju na toj novoj razini. To je u domeni Ministarstva znanosti i obrazovanja, novi program bi do kraja godine trebao biti donesen i kao takav postati poluga za donošenje programa u školstvu i u centrima koji će se ubuduće baviti izdavanjem svjedodžbi.

Službeni dio Foruma zaključen je prezentacijom Vinarije Josić, koja se svojom gastronomskom i vinskom ponudom etablirala kao destinacija u Baranji koju redovito posjećuju i turisti s riječnih kruzera.