U Europskoj uniji preuveličava se potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su u srijedu revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters. EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svog 700 milijardi eura teškog fonda za oporavak od COVID-19, koji se sastoji od zajmova i nepovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene. Prema vlastitoj procjeni EU-a, zemlje su premašile taj cilj i do veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva. Ta brojka možda precjenjuje potrošnju EU-a na "zelene" mjere za najmanje 34,5 milijardi eura, rekli su revizori. Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu. Na primjer uključili su IT sustave za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti 0 posto. U drugom primjeru Slovačka je plaće svog osoblja koje upravlja fondom za COVID-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori. Drugi su imali nejasne klimatske koristi. Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta - što otežava procjenu netoušteda nakon završetka, rekli su revizori. Slično tome, utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.