Mogu li se uspoređivati morski i riječni nautički turizam? Ima li Hrvatska osim jadranske obale i potencijale u daljnjem razvoju riječnog turizma na Dunavu, Dravi i Savi? Odgovore na ova pitanja dobrim dijelom dat će konferencija "Panona", koja će se u organizaciji Glasa Slavonije održati ovog petka na Ekonomskom fakultetu. Dragocjena iskustva na ovu temu dolaze i iz ACI d.d., najpoznatije domaće nautičko-turističke tvrtke. Dr.sc. Ivan Herak, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja najavljuje konferenciju.

Kakvi su rezultati dosadašnjeg tijeka nautičke sezone? I za ovu granu djelatnosti su došle primjedbe o (neprimjernom) povećanju cijena usluga...

- Kao dioničko društvo koje kotira na Burzi o rezultatima same sezone još ne smijemo govoriti, sve do javne objave financijskog izvješća za treći kvartal tj. za srpanj, kolovoz i rujan. No, možemo reći da smo u prvoj polovici godine na razini cijelog sustava od 22 marine ostvarili standardne, odnosno očekivane rezultate za to doba godine. U promatranom razdoblju ACI je ostvario ukupno 15,1 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 1,2 milijuna eura više ili devet posto više u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je najveći rast, i to u visini 1,1 milijuna eura, zabilježen kod usluge godišnjeg veza. Rezultati ostvareni u prvom polugodištu u skladu su s rezultatima koji uobičajeno obilježavaju početak poslovne godine, a prethode samom vrhuncu turističke sezone.

Kad je u pitanju povećanje cijena usluga, mi smo nakon pomno odrađenih analiza emitivnih tržišta cijenu usluga u tekućoj godini povećali za pet posto. Rezultati poslovanja nam pokazuju da to nije bila pogrešna poslovna odluka uprave Društva.

Je li Jadran, hrvatska obala i dalje zanimljiva ili smo "pročitana destinacija"?

- Kad govorimo o hrvatskom nautičkom turizmu, nema mjesta za skrivanje ili lažnu skromnost. S ponosom i argumentirano možemo reći da smo u segmentu nautičkog turizma u samom svjetskom vrhu. Hrvatska ima brojne prednosti, ponajprije razvedenu obalu koja omogućuje nautičarima da u kratko vrijeme i bez velikog napora vide i posjete veliki broj destinacija. Plovidba hrvatskom obalom Jadrana sigurna je, ili sigurnija – u usporedbi s većinom drugih. Naša je obala velikim dijelom zaštićena od struja, plima i vjetrova. Uvjeti za plovidbu u svakom su smislu povoljni, a na ljepote našeg kristalno čistog mora, povijesno nasljeđe i znamenitosti te kulturno bogatstvo ne treba trošiti riječi.

Hrvatska je kroz luke nautičkog turizma prošle godine ostvarila 161 milijun eura prihoda bez PDV-a, što je povećanje od 12,1 posto u odnosu na godinu ranije. Riječ je svakako o jednom od ključnih segmenata hrvatskog turizma.

I dalje smo zanimljiva destinacija nautičarima koji su vrlo zadovoljni kvalitetom naše ponude. U Tomas istraživanju iz 2022. godine, kojeg je proveo Institut za turizam Republike Hrvatske 42 posto čarteraša je iskustvo plovidbe u Hrvatskoj ocijenilo da je iznad očekivanja, dok je 58 posto procijenilo da je ista u skladu sa očekivanjima. Nešto lošiji postoci zabilježeni su kod ostalih nautičara.

Percepcija je kako se nautički turizam veže uz imućniju klijentelu. Je li tome baš tako?

- Može se reći da je tome tako. Naime, oko 60 posto nautičara koji dolaze u Hrvatsku koristi usluge hrvatskog čartera, 30 posto koristi plovila koja su u njihovom vlasništvu, desetak posto koristi plovila prijatelja i rođaka. Čarteraši, dnevno u prosjeku troše oko 300 eura, dok ostali nautičari troše oko 130 eura na dnevnoj razini. U odnosu na 2017. godinu za 39 posto su povećani dnevni izdaci čarteraša, dok su izdaci ostalih nautičara povećani za 31 posto. Isto tako iz godine u godinu raste udio nautičara s većim primanjima. Primjerice, 2012. godine tek 49 posto nautičara imalo je primanja veća od 3.500 eura, dok je taj postotak 2022. godine iznosio 78 posto.

Kako u ACI-ju odgovarate na nove izazove?

- Pred ACI-jem danas stoje brojni izazovi. Prioritetno područje djelovanja je ishodovanje produljenja roka trajanja koncesija i proširenja obuhvata koncesijskih područja. U pravnom segmentu nužno je još izvršiti upis pomorskog dobra, legalizirati izgrađene objekte i riješiti sva neriješena imovinsko-pravna pitanja. U segmentu poslovanja potrebno je unaprijediti kvalitetu pružanja usluga.

Kao prioritet u budućem razdoblju nameće se i diverzifikacija poslovanja s ciljem podizanja prihoda i otvaranja novih radnih mjesta. U razdoblju koje je pred nama, društvo će zasigurno dio svojih financijskih resursa usmjeriti u razvoj ugostiteljskih djelatnosti (hotelijerstvo), pri čemu Uprava promišlja da u svrhu razvoja djelatnosti ACI hotela osnuje posebno društvo u 100-postotnom vlasništvu ACI-ja d.d.. Prioritet je i razvoj trgovačkih djelatnosti (maloprodaja). Kao logičan razvojni korak nameće se i razvoj vlastite charter flote, pri čemu bi bile uspostavljene tri do četiri charter baze, s maksimalnim kapacitetom od 300 charter plovila.

Veliki izazov je i izgradnja luke nautičkog turizma "Porto Baroš" u Rijeci, u taj projekt ulazimo zajedno sa našim partnerom tvrtkom "Kvarner-Gitone". Projekt zasigurno spada među najvažnije u novijoj povijesti Rijeke. Usudio bih se reći da ovaj projekt predstavlja svojevrsni lakmus papir za Hrvatsku.

Govoreći o izazovima, želim napomenuti da je, premda smo uspješno izašli na kraj s razdobljem pandemije, geopolitičkim i energetskim nestabilnostima u svijetu te ostalim okolnostima koje se ogledaju prije svega u ekonomskim posljedicama, naša dužnost pomno voditi računa o izazovima budućnosti koji daleko nadilaze monetarna pitanja. Naravno, riječ je o izazovima klimatskih promjena, onečišćenja okoliša i ubrzanog trošenja vitalnih prirodnih resursa koji se, između ostalog, javljaju i kao nusprodukt masovnog turizma, odnosno sve većeg volumena turističke potražnje na globalnoj razini.

U tom kontekstu želim naglasiti da je ACI jedno od prvih velikih hrvatskih društva iz turističkog sektora koje je certificirano po četiri ISO norme: ISO 9001 za kvalitetu, ISO 14001 za okoliš, ISO 50001 za energetsku učinkovitost i međunarodnom normom za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 27001:2013.

Naša nastojanja u ovom smjeru svoju će punu realizaciju ostvariti izgradnjom spomenute marine Rijeka, ali i članstvom ACI-ja u međunarodnom konzorciju "Dolina vodika Sjeverni Jadran". Kao jednom od ključnih sudionika ovog važnog projekta Europske unije cilj nam je u naš sustav implementirati energetska rješenja i inovacije koje uključuju i tehnologije vodika, čime će se istovremeno provoditi Europski zeleni dogovor i Europska vodikova strategija. Čvrstog smo uvjerenja da je integracija vodikovih ekosustava učinkovit način za prelazak na ugljično neutralno društvo.

Može li se po uzoru na ACI oformiti tvrtka koja bi gradila/upravljala riječnim marinama?

- Imajući u vidu iskustva iz ACI-ja, reći ću ne samo da bi se mogla oformiti takva tvrtka, već i da je to poželjna upravljačka matrica. Naime, ACI u sastavu ima 22 marine i upravljanje tako disperziranim sustavom ima svoj poslovni racio isključivo u jedinstvenoj Upravi, know how-u i zajedničkom nastupu na tržištima potražnje.

Sava i Drava su preko Drava izravno uključeni srednjoevropski tok riječnog turizma, a Dunav je jak adut europskog turizma. Kako ga još bolje iskoristiti, kako naše rijeke još bolje predstaviti ino i domaćim gostima?

- Krstarenja na rijekama su raširena u Europi dok je u Hrvatskoj ovaj segment turizma potpuno zanemaren. Nema nikakve dileme da u Hrvatskoj postoji ogroman potencijal za razvoj nautičkog turizma na rijekama, imajući u vidu da postoje prirodni preduvjeti za gradnju luka nautičkog turizma. Isto tako, unutarnje vode Republike Hrvatske su integrirane u Europsku mrežu plovnih puteva VII. koridora, a ukupna dužina plovnih puteva je 936 kilometara. Nesporno je da hrvatske rijeke, predstavljaju dodatni nautički potencijal, posebno u segmentu kruzing turizma, ali je isto tako nesporno da Hrvatske rijeke nemaju potrebnu infrastrukturu i suprastrukturu koja bi omogućila dolazak i pristajanje brodova, pogotovo onih za krstarenje. Isto tako, nije razvijena ni ponuda dodatnih usluga. Za početak potrebno je modernizirati i renovirati plovne puteve i omogućiti nesmetanu dnevnu i noćnu plovidbu.

Što možemo očekivati od ovogodišnje konferencije Panona?

- Konferenciju treba sagledati u širem kontekstu. Naime, nedavno su ACI d.d. i Ekonomski fakultet u Osijeku potpisali Sporazum o međusobnoj suradnji, svrha kojeg je uspostava i razvijanje dugoročne suradnje između spomenutih partnera na područjima obrazovanja i razvoja ljudskih resursa, provođenja zajedničkih projekata, istraživanja i drugih zajedničkih aktivnosti od obostranog interesa. Stava smo će spomenuta suradnja pridonijeti razvoju studijskog programa na EFOS-u, ali i kadrovskim potrebama i poslovno-razvojnim rezultatima ACI-ja. Sukladno navedenom, uvjeren sam da će predstojeća Panona doprinijeti da se u javnom prostoru još snažnije nametne tema razvoja nautičkog turizma na rijekama, kao i približavanju problematike nautičkog turizma sudionicima konferencije, napose studentima EFOS-a.