Hrvatski premijer Andrej Plenković u pratnji triju ministara u srijedu je nenajavljeno doputovao u Kijev kako bi se susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predstavio novi paket bilateralne pomoći Hrvatske.

Plenković je najavio novi paket vojne pomoći poručivši da je do sada Hrvatska Ukrajini poslala ukupno 200 milijuna eura pomoći. Hrvatska pomaže Ukrajini u razminiranju, a u iznosu od pet milijuna eura dodatno će se pomoći ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi, kazao je hrvatski premijer. Volodimir Zelenski zahvalio je na posjetu hrvatske delegacije i podršci te poručio da Ukrajina računa na pomoć Hrvatske za ulazak u EU i NATO. Od početka ruske agresije Plenković je sada treći put otputovao u Ukrajinu s konkretnim političkim i ekonomskim ciljevima. Jedan je u nizu čelnika europskih država i institucija koji su u znak solidarnosti posjetili zemlju unesrećenu ratom i napadnutu od višestruko jače vojne sile.

Povod posjetu je i prijam u organizaciji hrvatske tvrtke DOK-ING u povodu najave otvaranja njezina ureda u Kijevu. Naime, renomirana hrvatska kompanija već je godinama prepoznata u cijelom svijetu, posebno u razvoju i implementaciji najsuvremenijih strojeva za razminiranje. Uz Plenkovića u Kijev su doputovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar uprave, pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te predstojnik premijerova ureda Zvonimir Frka-Petešić. Predviđeno je bilo i potpisivanje memoranduma o suglasnosti između hrvatskog i ukrajinskog ministarstva pravosuđa te programa suradnje resornih ministarstva obiju država u područjima znanosti i tehnologije.

Tijekom boravka u Kijevu Plenković se sastao s ukrajinskim državnim vrhom, osim s predsjednikom Zelenskim i sa šefom tamošnjeg parlamenta, predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Štefančukom, i ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom. Predsjednik hrvatske Vlade sudjeluje i na sastanku na vrhu Krimske platforme. U Vladinu priopćenju u povodu posjeta hrvatske delegacije Ukrajini poručeno je kako Hrvatska snažno podržava Međunarodnu krimsku platformu, te ima vrlo aktivnu ulogu u njoj, jer je bila i domaćin prvog parlamentarnog samita, još u listopadu 2022.

EPA

“Treći posjet još je jedan znak solidarnosti Hrvatske s Ukrajinom, koja danas brani svoju slobodu, europsku sigurnost, ali i zajedničke demokratske vrijednosti i načela međunarodnog prava. Hrvatska nastavlja pružati kontinuiranu političku, gospodarsku, humanitarnu i vojnu podršku ukrajinskom narodu", priopćeno je iz Vlade.

Nakon dolaska u Kijev predsjednik Vlade sudjelovao je na svečanosti otkrivanja spomenika žrtvama genocida nad krimskim Tatarima, u nazočnosti ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Mustafe Džemileva, lidera tatarske manjine na anektiranom poluotoku.

Posjet hrvatske delegacije poklopio se i s dolaskom američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i njegova britanskog kolege Davida Lammyja u Kijev. Reuters javlja kako Blinken želi čuti izravno od ukrajinskog predsjednika i suradnika koji su ciljevi Kijeva u ratu i što Washington može učiniti da pomogne u njihovu ostvarenju. Jasno se aludira na ukrajinske napade po ruskom teritoriju. "Mislim da je ovo kritičan trenutak za Ukrajinu, u jeku intenzivne jesenske sezone borbi s Rusijom, koja nastavlja eskalirati svoju agresiju", rekao je Blinken na zajedničkoj konferenciji za novinare s Lammyjem u Londonu dan prije. Zelenski uporno moli zapadne zemlje za dopremanje projektila većeg dometa i ukidanje ograničenja na njihovu upotrebu kako bi Ukrajina mogla gađati ciljeve poput vojnih aerodroma dublje na ruskom teritoriju. Američki predstavnici sumnjičavi su prema takvom potezu zbog straha od poticanja izravnog sukoba Zapada i Rusije, ali pritom javno ne nude neki drugi plan. Američki predsjednik Joe Biden u novijem obraćanju sugerirao je kako ima prostora za postizanje kompromisa i da se pitanje ograničenja ukrajinske upotrebe dalekometnog oružja prema Rusiji "upravo rješava". Negativne reakcije iz Moskve svode se na zaključak da je Washington već odlučio dopustiti Ukrajini takav potez, pa najavljuju "primjereni odgovor".