Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji, u proteklom su desetljeću doživjele snažan rast, odražavajući tako povećanu potražnju i sve manju dostupnost obradivih površina.

Hrvatska se nalazi na samom začelju članica EU-a po tržišnoj vrijednosti obradivog tla. Prema podatcima Eurostata, najviše cijene zemljišta zabilježene su u Nizozemskoj, gdje po hektaru mogu dosegnuti više od 70.000 eura, a najniže su cijene u baltičkim državama, kao što je Estonija, gdje hektar stoji oko 3000 eura.

Velike razlike

Primjerice, u Sloveniji poljoprivredno zemljište dostiže cijene i do šest puta višu nego u Hrvatskoj, u Italiji je ta cijena i 13 puta viša, a u Nizozemskoj čak 21 put. Riječ je dakako o prosječnim cijenama obradivog tla, no valja istaknuti kako u mnogim državama one variraju od regije do regije. Tako u Grčkoj, gdje je prosječna cijena 12.750 eura po hektaru, cijene po regijama variraju od 6008 do 55.515 eura po hektaru. U Španjolskoj je ta disperzija izraženija. Ondje je prosječna cijena hektara obradive zemlje 13.023 eura, a ovisno o položaju cijene se kreću od 6769 eura do nevjerojatnih 133.863 eura po hektaru na Kanarskom otočju.

Iz podataka Eurostata vidljivo je da su cijene poljoprivrednog zemljišta stabilnije u srednjoj i sjevernoj Europi, a da su najveće disperzije vidljive u zemljama Mediterana. Kao osnovni razlozi navode se velike geografske, klimatske i ekonomske različitosti pojedinih regija unutar iste zemlje. Prema podatcima Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem, prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru je 3325 eura za oranice, 1832 eura za livade, a za pašnjake 1791 euro. U kontinentalnom dijelu Hrvatske cijena je oko tri posto niža od prosjeka. Cijena varira u ovisnosti o tipu poljoprivrednog zemljišta, dijelu Hrvatske, mikrolokaciji, kvaliteti tla, veličini parcele...

Podatci iz 2018. godine kažu da je prosječna cijena oranice u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila oko 3200 eura po hektaru, a kvalitetna se oranica, na dobroj poziciji i zadovoljavajuće površine, u istočnoj Slavoniji prodaje i za više od 10.000 eura. S druge strane, parcela lošije kvalitete u zapadnoj Slavoniji, na lošijoj poziciji i nezadovoljavajuće površine, prodaje se i za 2000 eura po hektaru. U Hrvatskoj se tako cijena poljoprivrednog zemljišta kreće između 2000 i 10.000 eura po hektaru.

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže da sada u Slavoniji najviše kupuju trgovci, poduzetnici i vlasnici trgovačkih lanaca, koji se nikada nisu bavili poljoprivredom, a to i ne planiraju. "Oni su ti koji su sada udvostručili i utrostručili cijene zemlje u odnosu prema vremenu prije desetak godina. U Đakovštini se cijene kreću od 10.000 do 12.000 eura po hektaru. Sve ovisi o lokaciji, odnosno radi li se o površini bliže cesti ili dublje u polju. Za nas poljoprivrednike cijene zemljišta na istoku Hrvatske su previsoke i većina si ne može priuštiti nove poljoprivredne površine po ovim cijenama. Možda je zemlja eventualno dostupna onim poljoprivrednicima koji obrađuju iznimno velike površine i imaju kapitala da mogu kupiti. Prosječni hrvatski poljoprivrednik, koji obrađuje 20 ili 30 hektara, može samo sanjati da će kupiti, jer ga to može financijski otjerati u propast. Poljoprivrednik ne može platiti 10.000 eura hektar zemlje, jer da bi od toga mogao živjeti, mora raditi 15-ak godina", tvrdi Brlošić.

Kupci "povukli ručnu"

Navodi također da cijene obradivog zemljišta padaju kako se ide prema zapadu zemlje. Prema Zagrebu su cijene niže i tamo se mogu naći površine i po 5000-6000 eura hektar.

Brlošić ističe kako u Njemačkoj ili Francuskoj postoji zakon tko zemlju može kupiti, odnosno to ne može učiniti onaj tko se ne bavi poljoprivredom. "U Hrvatskoj može zemlju kupiti tko god hoće", upozorava Brlošić.

Duško Grgur, predsjednik strukovne skupine pri HGK - Županijskoj komori Osijek i direktor Agencije za promet nekretninama German iz Osijeka, kaže da je posljednjih šest mjeseci znatno opao interes za kupnju poljoprivrednog zemljišta. "Zbog suša, visokih temperatura i klimatskih promjena kupci su malo 'povukli ručnu'. Prije nekoliko godina znali smo trgovati tablama većim od 30 hektara. Cijene hektara se kreću od 10.000 do 14.000 eura, no sve su to male table, od dva ili tri hektara, i na više lokacija, tako da je teško doći do većih površina u komadu", ocjenjuje Grgur. Dugo, kaže, nije imao domaćeg poljoprivrednika koji je kupovao zemlju, nego su kupci uglavnom vlasnici tvrtki koji na taj način ulažu novac da bi zemlju dali u zakup dok čekaju da cijena poraste. "Doznao sam od kolege iz Srbije da je u Vojvodini hektar dosegnuo već i 20.000 eura. Kod nas stranci ne kupuju zemljište, a u Baranji ljudi ne prodaju zemlju", zaključio je Grgur.