Iako je još prošlog tjedna Slavonijom i Baranjom vladao toplinski val, jesen i niže temperature, a time i sezona grijanja, doći će vrlo brzo, posebice onima kojima je energent plin. Podsjetimo, od 1. listopada cijene plina, električne i toplinske energije rastu.

Veći trošak nabave

Prema izračunu HERA-e, energetske regulatorne agencije, predloženo poskupljenje plina bilo je između 20 i 30 posto. Tom rastu ponajviše je pridonio rast nabavne cijene plina, ona je do sada iznosila 26,40 eura po megavatsatu (MWh), a po novome raste na 37,50 eura/MWh, što je porast za 42,5 posto. Uz trošak nabave krajnja cijena plina sadržava i trošak distribucije, koji HERA određuje zasebno za svako distribucijsko područje, te trošak opskrbe, koji je određen za sva distribucijska područja na temelju javnog natječaja za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027.

GOJKO MITIĆ

Cijena za cijelo područje Hrvatske nije jedinstvena, jer je domaće tržište plina liberalizirano i na njemu posluje 30-ak distributera, od kojih se svaki nadmeće svojim cijenama. Za istočni dio Slavonije, pa tako i za Osijek, dominatni distributer je HEP Plin, sa sjedištem upravo u Osijeku, čiji bi kilovatsat, prema HERA-inu novom tarifnom izračunu trebao biti skuplji za nepunih 29 posto (28,97 posto). Naime, cijena kilovatsata do sada je iznosila 0,039 eura, nova bi cijena trebala biti 0,0503 eura. No Vlada RH je u međuvremenu, u svom sedmom paketu mjera za kućanstva, donijela odluku da će nastaviti sa subvencijama po potrošenom kilovatsatu i da će time plin u konačnici poskupjeti za deset posto za idućih šest mjeseci. Subvencija opet nije jedinstvena za cijelu zemlju, nego se formira za svako distribucijsko područje. Konkretno, za Osijek je određena na iznos od 0,0078 eura po utrošenom kilovatsatu. To je manje od prosjeka države, koji iznosi 0,0090 eura/kwh. Dakle, ako se nova cijena (0,0503) umanji za subvenciju (0,0078) ispada da će kilovatsat iznositi 0,0425 eura po potrošenom kilovatu, što znači da će cijena plina Osječanima porasti za 8,97 posto. Odnosno prosječni mjesečni račun za razdoblje proljeće/ljeto od 50 eura bit će veći pet eura, a onaj zimski od 130 eura približit će se iznosu od 150 eura.

Što će na našem računu poskupjeti? To je dominantno trošak nabave plina - on sa sadašnjih 0,0264 eura raste na 0,0375. Raste i trošak opskrbe plinom, premda neznatno, s 0,0084 na 0,0086 eura. Trošak distibucije plina ostaje 0,0042 eura. Sve te stavke su po utrošenom kilovatsatu. Tu je potom i nezaobilazna fiksna mjesečna naknada od 1,73 eura. Kada se sve te stavke zbroje, dobivamo osnovicu. Ona se smanjuje za iznos subvencije, pri čemu su opskrbljivači plinom dužni na mjesečnoj razini krajnjim kupcima iznos subvencije jasno iskazati na računu. Naposljetku tako dobiveni izračun povećava se za pet posto PDV-a.

Zaštita

U Vladi RH su objavili izračun prema kojemu bi bez intervencije države prosječni godišnji trošak za plin iznosio 680 eura, a s mjerama iznosi 595 eura.

Poskupjet će i struja, a dogovoreno je da to bude za ukupno deset posto, ali tijekom šest mjeseci. Pojašnjeno je kako bi povećanje išlo u dvije faze, za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bio bi početkom iduće godine. Za razdoblje od 1. do 31. listopada cijena će biti 0,074789 eura/kWh u višoj tarifi i 0,036697 eura/kWh u nižoj tarifi, a potom za razdoblje do 31. ožujka 2025. u iznosu od 0,084512 eura/kWh u višoj tarifi i 0,041468 eura/kWh u nižoj tarifi. Uz to postoji uvjet da se ne prijeđe prag od 3000 kWh ukupne šestomjesečne potrošnje električne energije.

Da nema mjera prosječna potrošnja jednog kućanstva stajala bi 584 eura godišnje, a s Vladinim mjerama bit će 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura. ​Konkretno, mjesečni račun s prosječnih 30 eura raste do 35 eura.

Naposljetku, poskupljuje i toplinska energija, a ona odlukom Vlade RH može poskupjeti do deset posto za razdoblje do kraja ožujka iduće godine. Iz Vlade RH su to pojasnili time kako subvencija za prosječni stan od 60 četvornih metara iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena bila bi 377 eura, a s mjerama Vlade iznosit će 315 eura godišnje. Vlada je za sedmi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena osigurala ukupno nešto manje od 248 milijuna eura.