Od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine Porezna je uprava evidentirala više od 6,62 milijuna računa s napojnicom, na kojima su zabilježene napojnice u iznosu od 23.381.997,90 eura. Prosječni je iznos napojnice, prema podatcima Porezne, 3,53 eura po računu.

Podsjetimo, početkom ove godine na snagu su stupile zakonske izmjene kojima je propisan porezni tretman napojnica, odnosno primitka nagrade za dobro obavljenu uslugu. Dakako, najviše se najpojnica bilježi u turizmu, odnosno ugostiteljstvu, i u djelatnosti trgovine.

Račun za sve

“Broj računa s napojnicom raste, a, očekivano, kolovoz bilježi najviše evidentiranih takvih računa (1.789.035), s prosječnim iznosom napojnica od 4,32 eura po računu", kažu nam iz Porezne uprave, napominjući da Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom ne propisuje naplatu napojnice po vrsti djelatnosti, nego se ona može ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno.

U obrazloženju novog zakonskog rješenja stoji kako se napojnica koju je poslodavac obveznik fiskalizacije primio i evidentirao u sustavu fiskalizacije pri isplati radniku ne smatra primitkom na koji se plaća porez na dohodak, odnosno ona je neoporeziva, ako je ostvarena do propisanog iznosa od 3360 eura godišnje. Iznos napojnice ostvaren iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se oporezivim konačnim drugim dohotkom, na koji se primjenjuje stopa poreza na dohodak od 20 posto, pri čemu ne postoji obveza obračuna obveznih doprinosa jer je napojnica, sukladno s propisima o doprinosima, izuzeta od plaćanja svih doprinosa.

O zakonu o fiskalizaciji napojnica ugostitelji iz Osijeka i s područja Osječko-baranjske županije nemaju baš pozitivno mišljenje, smatraju ga samo dodatnim birokratskim i administrativnim opterećenjem, a ne očekuju da će on u kontinentalnom dijelu zemlje ostvariti očekivanja i zakonodavcu donijeti veće koristi, odnosno punjenje državnog proračuna. Zaista je bilo iznimno teško izvući bilo kakav komentar i mišljenje ugostitelja s ovog područja, a radilo se uglavnom o vlasnicima restorana, jer, kažu, ako javno iznesu svoj stav, mogu očekivati samo pojačane nadzore inspekcija. "To je samo skretanje pozornosti s ozbiljnih i pravih problema, kao što bi bilo smanjenje PDV-a na ugostiteljsku uslugu i da napokon prihvate činjenicu kako popiti kavu i vodu nije neki luksuz, ili možda ledeni čaj na 38 stupnjeva. Dali su nam i pravilnik i rekli - vi se ustrojite i napravite to kako treba, a nas baš briga s kojim ljudima, u koje vrijeme i kako. Opet je to dodatni posao, jer će naši ljudi neke sate, pokraj svega, morati trošiti i na to", objašnjava nam nekolicina ugostitelja.

Jedino pozitivno što donosi ova zakonska pravila oni vide u tome što će u zonama intenzivnog turizma, znači, u izrazito turističkim područjima, kao što su Istra, Dalmacija, Dubrovnik, pa i Zagreb, omogućiti gostima da napojnicu za dobru uslugu konobara ostave i karticom, odnosno kartičnim plaćanjem.

“Prije se događalo da su gosti željeli nagraditi konobara za dobru uslugu, ali nisu imali gotovine kod sebe. Onda bi ih konobar morao uputiti na bankomat, a to je uglavnom završavalo odlaskom bez napojnice", kažu naši sugovornici.

Fiskalizacija napojnica podrazumijeva obvezu izdavanja fiskaliziranog računa za svaku primljenu napojnicu, bakšiš, manču ili trinkgeld, kako se sve u različitim dijelovima zemlje naziva nagrada za dobro obavljeni posao. To znači da svi ugostitelji, ali i drugi pružatelji usluga koji primaju napojnice sada moraju te iznose prijavljivati preko svojih fiskalnih blagajni, na isti način kao i ostale transakcije. Fiskalizirani račun za napojnicu mora sadržavati jasno označen iznos napojnice, odvojen od osnovnog iznosa računa. Ugostitelji koji su se odlučili iznijeti svoje mišljenje, uz uvjet da ostanu anonimni, ističu da im je to dodatni posao, jer sada moraju voditi evidenciju o ostvarenim napojnicama po konobarima i prema njihovim OIB-ima. Skeptični su, naime, da će bilo tko od konobara u kontinentalnom dijelu doći u situaciju da mora platiti porez na primljeni bakšiš.

“Napojnica je jako važan i sastavni dio plaće zbog koje se ljudi odlučuju za konobarski posao, posebno u ovoj nestašici radne snage. Ako je ideja i motivacija zakonodavca bila da netko od konobara na tu dobivenu napojnicu plaća porez, čini mi se da rezultat neće biti posebno dobar", naglašavaju, dodajući kako je cijeli fokus zakona zapravo na tome da gosti sve više i dominantnije plaćaju karticom i da mogu ostaviti napojnicu za dobro obavljenu uslugu. Pitaju se, međutim, što će pri svemu tome biti s napojnicama u gotovini, što je puno češće na kontinentu i u njihovim lokalima. "Bakšiš u kešu bit će kolateralna žrtva ovog zakona. Osim toga, i dalje se postavlja pitanje kako kontrolirati napojnice koje konobar dobije u gotovini. Je li dobio napojnicu euro, a prijavio 50 centi ili - je li ju uopće prijavio. To vlasnik mora kontrolirati i mi smo odgovorni i bit ćemo na udaru. Porezna uprava ima jako dobar softver i sustav u kojem će već sada, na jesen, pretpostavljam, vidjeti koje firme prijavljuju napojnice, jesu li one u postotku u nekim njihovim standardima i kalkulacijama. Onda će krenuti u nadzor baš u te lokale. Reći će, ostvarili ste taj i taj prihod. a prijavili ste toliko napojnica, što je ispod državnog prosjeka, a onda se zna što slijedi", poručuju.

Teško do konobara

Podsjećaju da takav propis postoji u Italiji i sumnjaju da je i prepisan od te zemlje. "Ideja o isplati napojnice kartičnim putem krenula je iz Dalmacije, a onda se postavilo pitanje što će biti s gotovinskim napojnicama, jer su shvatili da i to trebaju staviti u zakon, nakon čega smo dobili ovo što smo dobili. Novu birokratsku obvezu. To nam sada rade naši voditelji, ispisuju uplatnice, isplatnice, rade liste, pa će na kraju godine morati biti i neki izvještaj, a to nam baš nije trebalo. I ovako nemamo konobara, jedva da ljudi žele to raditi, sve je manje i studenata zainteresiranih za taj posao, a sada još moraju biti na oprezu da ne prijeđu prag i uđu u škare poreza na dohodak. Taj porez mi njima moramo obračunati, što znači da sada moramo pratiti i ako u studenom konobar uđe u obvezu poreza na dohodak, mi ga plaćam umjesto njega i onda to uskraćujemo na njegovim budućim napojnicama", tvrde ugostitelji.

Nova su pravila izazvala različite reakcije u javnosti. Dok neki pozdravljaju uvođenje veće transparentnosti i pravne sigurnosti, mnogi ugostitelji izražavaju zabrinutost zbog dodatnih administrativnih opterećenja i potencijalnog smanjenja iznosa napojnica koje radnici primaju. Konobari i ostali radnici također se brinu da će oporezivanje napojnica rezultirati manjim netoplaćama.

Fiskalizacija napojnica omogućuje bolju evidenciju ukupnih prihoda radnika u ugostiteljstvu i sličnim djelatnostima, što bi moglo imati utjecaja i na njihova prava u vezi s mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem. Zakonodavac je pak navodio kako će primjenom zakonske promjene smanjiti sivu ekonomiju i povećati pravednost u oporezivanju osiguravajući da se svi prihodi, uključujući i napojnice, prijavljuju i oporezuju na zakonit način.