Otkako je Vlada najavila uvođenje poreza na nekretnine, agencije za nekretnine bilježe porast broja upita građana koji imaju prazne stanove kojim su se koristili za kratkoročni najam ili im služe kao zaštita od inflacije, doznajemo od agenta za nekretnine i vlasnika agencije Imperium Immobiliare Filipa Brkana. "Kako je model oporezivanja nekretnina prvenstveno osmišljen kako bi stavio veći broj praznih stanova na tržište, mogu reći da je već sama najava uspjela u tome", kaže Brkan.

Agencije za nekretnine pozdravljaju uvođenje poreza na nekretnine, no javnost je oko njegova uvođenja još uvijek podijeljena, kao i ekonomski analitičari. Protivnici uvođenja tog poreza kao najvažniji argument ističu da nam ne treba novo porezno opterećenje. Tako ekonomski analitičar Petar Vušković navodi da je porez na nekretnine nepotreban jer su porezni prihodi u 2023. rasli za 40 posto u odnosu prema prethodne dvije godine te da treba služiti kao "posljednje financijsko utočište" zbog većih proračunskih anomalija ili kao kompenzacija za snižen PDV. "Građani su porez na nekretninu već platili, i to oporezivanjem rada, odnosno svojih dohodaka iz kojih su kupili nekretninu. Zatim drugi put porezom na promet nekretninama, treći put komunalnim doprinosima, kojima se mjesečno opterećuje njihov dohodak. Nekretnine su višestruko porezom već bile opterećene", navodi Vušković razloge protivljenja uvođenja poreza na nekretnine i dodaje da taj porez smanjuje vrijednost štednje u nekretninama. Također ističe da Vlada nije jasno objasnila zbog kojih razloga se uvodi porez na nekretnine.

Protiv poreza na nekretnine je i ekonomski analitičar Andrej Grubiši,ć koji državu smatra glavnim krivcem za nered na tržištu nekretnina, i to zbog APN-a, koji je "dolio ulje na vatru i podignuo cijene". Stoga državi predlaže da umjesto novog poreza pojeftini građevinske dozvole i stavi u funkciju zemljište koje je u državnom ili vlasništvu lokalnih jedinica.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu potpuno podržava uvođenje poreza na nekretnine. Podsjeća da je u posljednjih deset godina ukupan broj novoizgrađenih stanova uspio zadovoljiti tek pola potražnje za stanovima koji ne služe u stambene svrhe, odnosno koji su prazni ili se koriste za kratkoročni najam. "Taj problem izazvan je upravo neadekvatnom poreznom politikom, a može se riješiti takvom poreznom politikom koja će poslati poruku da stan služi isključivo za stanovanje i da kratkoročni turistički najam ne može biti porezno najmanje opterećena djelatnost u ovoj zemlji te kako ponašanja da svi koji žele štedjeti na način da kupuju stan i drže ga praznim, a kad ga prodaju ne plaćaju nikakav porez na kapitalnu dobit, nisu za naše društvo prihvatljiva", tvrdi Vizek.

Među onima koji podržavaju uvođenje poreza na nekretnine je i bivši ministar financija Slavko Linić, koji ga je pokušao uvesti još u mandatu vlade Zorana Milanovića. Tada je poručio vlasnicima nekretnina - oslobodite se nekretnina s kojima ne znate što biste radili, inače će vas one dodatno opteretiti! "Oni koji su štedjeli u nekretninama – dakle, nisu ulagali u banke, u kapital, u dionice, čine velik broj bogatih građana koji ne participiraju dovoljno u snošenju socijalnih potreba građana Hrvatske. Zato ih treba oporezivati", kategoričan je Linić.

Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana smatra da porez na nekretnine treba prilagoditi hrvatskoj situaciji jer se u Hrvatskoj nema gdje ulagati, pa građani ulažu u nekretnine, zbog čega imamo velik broj praznih stanova.