U Hrvatskoj je prošle godine na tržištu nekretnina ostvarena 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu prema 2022. skromni rast od 0,2 %, pa bi se moglo govoriti o stagnaciji kupoprodaja stanova u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 9,2 milijarde eura, ili 12 % BDP-a, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na predstavljanju sedme publikacije Ekonomskog instituta “Pregled tržišta nekretnina u RH u 2023.”

Lani je udio prodanih stanova u BDP-u iznosio 14 %, prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo iznosila je 77.079 eura, a 2022. iznosila je 72.705 eura. Bačić kaže da priuštivost stanovanja nije jednaka u priobalnoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, Splitu i Istri s prosječnim godišnjim primanjima može se kupiti tri četvorna metra stana, a u Vukovaru i na istoku zemlje istodobno s tim prosjekom može se kupiti i do 50 kvadrata stambenog prostora. Najmanja je priuštivost stana/apartmana, dakle, u priobalnom dijelu zemlje. Vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 %, koje upozoravaju na to da je za kvadrat stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 30 % godišnjeg dohotka, bilježe Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar. Najpriuštiviji su stanovi u Vukovaru.

“Zbog toga smo morali kalibrirati Nacionalni plan stambene politike koji će biti regionalno definiran jer se neće iste mjere moći provoditi u svakom dijelu Hrvatske. Priuštivost stanovanja je različita, a temeljni cilj plana je upravo omogućiti priuštivo stanovanje kroz četiri poluge - financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku”, rekao je Bačić, dodavši da će se kroz poreznu polugu redefinirati sadašnji porez na kuće za odmor tako što će se određenim poreznim pritiskom na prvenstveno prazne stanove, kojih je oko 600.000, te stanove staviti na tržište da bi se povećanjem ponude snizile cijene nekretnina i najma. Slijedi izrada akcijskog plana za provedbu strategije u 2025. i 2026., kaže Bačić, a jednu od mjera je oslobađanje od poreza na promet nekretnina pri kupnji prve nekretnine koja će biti mjesto prebivališta, a ta mjera bi bila usmjerena prvenstveno na mlade. Rast cijena nekretnina u RH je izniman jer su građani imovinu umjesto u banke usmjeravali u kupnju nekretnina, navodi.

Zamjenica ravnatelja Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da čak 40,1 % stambenog fonda u RH ne služi za stanovanje, od čega je 25 % stanova prazno, a ostatak se koristi za kratkoročni turistički najam ili za obavljanje poslovnih djelatnosti. “Kako će se građani koji stan kupuju na kredit nositi s konkurencijom koja stanove kupuje gotovinom iIi drži ih praznima ili za iznajmljivanje!? To je globalni problem, samo što je kod nas eskalirao”, upozorava. Procjena je HNB-a da oko 25.000 naših kućanstava ima dodatnu nekretninu.

Po broju kupoprodaja u 2023. izdvaja se Grad Zagreb, a slijede urbana središta u priobalju poput Zadra, Splita i Rijeke, a u kontinentalnom se dijelu ističu Karlovac i Osijek. Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po četvornom metru bilježe Bale (4264 eura). Slijede Punat (3427), Omišalj (3149), Rovinj (3120) i Malinska-Dubašnica (3017). Između 2500 i 3000 eura po kvadratu postiže se u Opatiji, Dubrovniku, Splitu, itd. Grad Zagreb je na 2299 eura. Najniže cijene stanova do 500 eura po kvadratu bilježe općine Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru. Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više su cijene na prostoru obalnih županija. Najvišu medijalnu cijenu po četvornom metru ima Cres - 2172 eura.