Suša kratkoročno neće utjecati na cijenu mesa, ali ostaje nepoznanica kakve cijene donosi proljeće, kad okopne sadašnje zalihe žitarica, rekao je predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Damir Jagić otvarajući pitanje dalekosežnosti učinaka suše u cijelom lancu proizvodnje hrane - od smanjenja prinosa žitarica za 40 do 50 posto do refleksije smanjenja proizvodnje tih sirovina na formiranje cijena mesa.

Formirati fond

Jagić je u izjavi za Hinu naglasio da trenutno cijene žitarica "ne prate posljedice koje za sobom ostavlja suša", no prognozira da će s proljećem doći na naplatu ovogodišnji život na starim zalihama, da će se, kad se one potroše, pokazati pravo stanje stvari. Ustvrdio je i da Hrvatska ne potroši puno žitarica na proizvodnju mesa, jer nje, naša je stara boljka, gotovo i nema. Suša je bila tema i konferencije "Prijetnja od suše primarnom sektoru u mediteranskim državama članicama", održane u utorak na Cipru, a okupila je predstavnike država članica MED9, skupine devet mediteranskih i južnih članica EU-a, među kojima je i Hrvatska. Suša je prijetnja ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, čulo se na Cipru. I u Croatiastočaru zabrinuti su učincima suše.

IVICA GETTO

“Bit će vrlo složena situacija, sigurno je da će problema biti jer urod kukuruza sigurno će biti manji nego lani, i to ne samo u Europi nego i drugim regijama. Stočari, mljekari, već se žale na manje prinose silaže. Znamo što se dogodilo kada je kukuruz dosegnuo 330 eura - sve je otišlo gore, od cijena junadi, svinja, mlijeka pa do veleprodajnih i maloprodajnih cijena. Nezahvalno je prognozirati, ali situacija je vrlo zabrinjavajuća", kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Osvrćući se na razgovore na ciparskoj konferenciji te se pozivajući na neke prijašnje prakse, kaže da bi najbolje bilo na razini Europe formirati fond kako bi se subvencionirali troškovi proizvodnje. "Jer jedno su ratari, imaju li manji prinos - imaju višu cijenu svojih proizvoda i disproporcija je tu manja, no stočari su u neobranom grožđu", kaže Bobetić i ocjenjuje kako zabrinutost vlada i na razini cijele Europe, koja nema dovoljno kukuruza. "Kada su bile normalne godine, Europa je uvozila 20 milijuna tona kukuruza, a polovina je bila iz Ukrajine, Brazila... Što sada? S tim da još ne znamo procjene u Americi, Brazilu", pita se Bobetić. Lani je u Hrvatskoj, podsjetimo, proizvedeno gotovo dva milijuna tona, a 2022. godine 1,65 milijuna tona kukuruza.

“Hrvatska, odnosno Slavonija, nema toliko svinja koliko ima kukuruza, čak i kad mu suša drastično smanji urod", komentar je svinjogojca Ivice Backa na crne prognoze. "Slažem se da je prinos žitarica, odnosno kukuruza, znatno manji. Međutim, što vrijedi da je i rodilo kada urod nema tko jesti, nemamo mi time koga u svinjcima i štalama hraniti. Cijena mesa će porasti, ali ne zbog nas stočara, ili smanjenja ratarskih prinosa, nego zbog uništene stočarske proizvodnje, nju moramo obnoviti. Pušemo u ovom problemu na krivu stranu", rezolutan je Backo.

Taj svinjogojac kaže kako se bavimo posljedicama, a ne uzrocima. "Što je uzrok skupog mesa? Jer nemamo proizvodnju. Cijena moje svinje u svinjcu lani je napumpana na tri, a realno bi trebala biti 2,5 eura. Od toga je mojih samo 30 centi, a ostalo su troškovi. Sve jasno!" kaže Backo.

Štete od suše

Za mljekara Branka Kolaka sve je to zakon ponude i potražnje. "Ako bude smanjena ponuda žitarica, cijene će ići gore. Idu li gore, to automatski poskupljuje hranidbeni dan životinje. Zakon je to spojenih posuda", kaže Kolak. Ogorčeno podsjeća kako je njegova i sirovina kolega mljekara u otkupu 45-46 centi, a da "mlijeka na policama ispod jednog i pol ili dva eura nema".

“Svagdje vrijedi – ako mlijeka ima, cijena je niska. No, kako pada broj njegovih proizvođača, naši građani će plaćati sve skuplje mlijeko. Godinama upozoravamo na disproporciju cijene svježeg mlijeka i mlijeka na policama i dobivamo uvijek isti odgovor – da trgovci uzimaju veliku maržu, a prerađivačka industrija kaže da ona tu nema ništa. S druge strane, mi smo malo tržište i nemam informaciju što se događa s drugim tržištima žitarica. Ako je i tamo suša, to će vjerojatno izazvati podizanje cijena", kaže Kolak.

U Hrvatskoj je u razdoblju od 2015. do 2023. prijavljena šteta od suše u iznosu od gotovo 873 milijuna eura. Prema mjesečnom pregledu indeksacije potrošačkih i proizvođačkih cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj i na razini članica EU-a za srpanj 2024., a u Croatiastočaru upućuju na njih, potrošačke cijene svih grupa hrane na mjesečnoj razini više su 0,1, a na godišnjoj razini 1,4 posto. Na razini država članica potrošačke cijene svih grupa hrane u srpnju na mjesečnoj razini bile su 0,1 posto manje, a na godišnjoj razini 1,9 posto više.

“Grupa mesa i mesnih proizvoda u Hrvatskoj bilježi rast na mjesečnoj razini od 0,5, na godišnjoj razini od 3,3 posto, a grupa mliječnih proizvoda u srpnju je na mjesečnoj razini nepromijenjena, ali na godišnjoj bilježi pad od 0,6 posto", kaže direktor Bobetić.