Dok čeka izlazak na hrvatsko-mađarsku granicu, u Baranji, a čime će napokon biti u punom profilu od 88,6 kilometara, kolika joj je dužina kroz Hrvatsku kao dio paneuropskog cestovnog koridora 5C od Budimpešte do Ploča, autocesta A5 Beli - Manastir - Osijek - Svilaj za sada tek simbolično participira u ukupnom prometu svih hrvatskih autocesta.

Naime, autocesta zvana Slavonika od početka 2024. godine do sada u ukupnom prometu na svim autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta sudjeluje sa samo 2,6 posto.

Rast prihoda

Na svim autocestama od početka godine do sada zabilježen je promet od 50,44 milijuna vozila, a u istom je vremenu na Slavoniki on bio 1,31 milijun vozila, navodi HAC. Otkad je 2007. godine u promet puštena prva dionica - od Đakova do Sredanaca u dužini od 22 kilometra - ponavlja se pojašnjenje kako će slavonska autocesta prometno mnogo više zaživjeti kada profunkcionira u punom profilu - od granice Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom pa do granice s Mađarskom.

Andrea Ilakovac

Iako, primjerice, njezina dionica od Đakova do Osijeka, u dužini od 30-ak kilometara, umnogome skraćuje vožnju između ta dva grada, i to na manje od 20 minuta i cestarina je 2,10 eura, te se pritom izbjegava vožnja kroz brojna sela na toj relaciji na državnoj cesti D7, brojni Đakovčani koji rade u slavonskoj metropoli ili idu na liječnički pregled u osječki KBC te do grada na Dravi putuju zbog drugih potreba, i dalje radije koriste državnu cestu, a ne autocestu. "Radije idem starom cestom jer je ulaz na A5 izvan grada, dosta daleko", kaže Đakovčanka koja u Osijek osobnim automobilom često ide u KBC Osijek.

O tome da bi promet na Slavoniki trebao biti mnogo veći od ostvarenih brojki govori i slika više praznih stajališta za koje, usprkos brojnim oglašavanjima, nije bilo interesa među potencijalnim zakupoprimcima. Ipak, ohrabruje podatak da je ukupan promet na autocesti A5 u prvih osam mjeseci ove godine 22 posto veći od prometa u istom razdoblju prošle godine, kada je on obuhvatio 1,07 milijuna vozila. Na svim autocestama pod upravljanjem HAC-a ove je godine promet od siječnja do sada veći 9 posto u odnosu prema isto lanjskom razdoblju. U prvih osam mjeseci ove godine na A5 je, doznajemo u HAC-u, naplaćena cestarina u iznosu od 13.009.282,08 eura bez PDV-a, a u istom je razdoblju prošle godine naplaćena cestarina u iznosu od 8.902.698,17 eura bez PDV-a, pa je ove godine naplaćeno preko četiri milijuna eura više cestarine na A5 nego lani, odnosno oko 46 posto više.

U HAC-u ove podatke o prometu ocjenjuju riječima kako je "jasno da je izgradnja autoceste A5 pridonijela povećanju pometa i boljoj dostupnosti".

“Do danas je izgrađeno i u prometu 83,6 kilometra autoceste A5 - od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom. Preostalo je još završiti započetu izgradnju dionice od pet kilometara - od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Ugovorena vrijednost radova iznosi 45,9 milijuna eura bez PDV-a i financira se sredstvima razvojne banke EBRD", ističu u Hrvatskim autocestama.

Završetak 2025.

Na posljednjoj dionici nalazi se devet objekata - vijadukt Karašica, nadvožnjak Branjin Vrh, nadvožnjak Gajić, nadvožnjak Rašće, most Karašica 2, most Travnik 1, most Travnik 2, dva mosta preko kanala. Od objekta je najduži vijadukt Karašica - duljine je 318 metar, premošćuje željezničku prugu i rijeku Karašicu. Objekti se temelje na pilotima, a planirani završetak radova, odnosno izlazak ove prometne komunikacije na granicu s Mađarskom, najavljuju u HAC-u, sljedeće je godine.

“Dovršetkom posljednje dionice cestovnog 5C koridora na strani Hrvatske obavit će se ujedno spajanje na mađarski dio nove dionice koridora prema Budimpešti, a što će dodatno podizati važnost ovog pravca i u Republici Hrvatskoj jer neće povezivati samo Slavoniju i Baranju s ostatkom Hrvatske već će se uklopiti u paneuropski koridor koji poprima konačni obris. Nastavak izgradnje 5C koridora izvan Europske unije, odnosno kroz BiH, davat će sve veću važnost ovom pravcu u kontekstu protoka roba i ljudi", poručuju u HAC-u. n