Osuđenom ginekologu ne može se dati otkaz dok presuda ne bude pravomoćna
Slučaj iz KBC-a Osijek, da ginekolog nepravomoćno osuđen za silovanje i dalje radi u ambulanti i pregledava pacijentice, izazvao je reakcije udruga pacijenata, kao i strukovnih udruga. Ministarstvo zdravstva ogradilo se od slučaja pozvavši se na nadležnost Hrvatske liječničke komore (HLK), koja ima ovlasti za oduzimanje licence, ali i na Ustav te odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem tek pravomoćna presuda omogućuje udaljavanje s radnog mjesta.
Iz HLK-a i Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u četvrtak su se oglasili priopćenjima, u kojima također tvrde kako jedino sud ili DORH mogu donijeti mjeru suspenzije liječnika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak. “HLK ne može oduzeti licencu liječniku dok sud ne odredi mjeru opreza propisanu Zakonom o kaznenom postupku”, ističe se u priopćenju Komore, koju su pacijenti i udruge pozvali da hitno reagira i oduzme licencu ginekologu Zlatku Topolovcu, kojega je Županijski sud u Osijeku 8. veljače nepravomoćno osudio za silovanje pacijentice.
HLK navodi da razumije ogorčenost javnosti zbog toga slučaja, no smatra nužnim pojasniti da je, kada je protiv nekog liječnika pokrenut kazneni postupak, jedini zakonski način trenutnog suspendiranja tog liječnika izricanje mjere opreza, tj. zabrane obavljanja neke poslovne aktivnosti, pa tako i liječničke djelatnosti. Tu mjeru opreza prije podizanja optužnice može odrediti državni odvjetnik, a u svakom trenutku nakon podizanja optužnice, tijekom kaznenog postupka, tu mjeru može odrediti nadležni sud. Takva mjera stupa na snagu odmah i rezultira trenutnom zabranom, tj. prestankom obavljanja liječničke djelatnosti. Kada sud odredi takvu mjeru, HLK odmah po saznanju privremeno suspendira licencu liječnika sukladno s određenom mjerom opreza, a poslodavac liječnika suspendira s radnog mjesta. “Bez sudske mjere opreza HLK nema ovlasti ni zakonske mogućnosti oduzeti licencu bilo kojem liječniku odmah. HLK također nema nikakve ovlasti direktno suspendirati bilo kojeg liječnika s njegova radnog mjesta jer to ulazi u ovlasti poslodavca”, poručuje Komora. Hrvatski sudovi i Državno odvjetništvo u proteklim su godinama u nekoliko kaznenih postupaka vođenih protiv liječnika određivali mjeru opreza zabrane obavljanja djelatnosti. Prema saznanjima HLK-a, takvu mjeru državni odvjetnik ni sud nisu odredili u slučaju osječkog ginekologa. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a je po službenoj dužnosti pokrenulo postupak protiv osječkog liječnika, a odluku će donijeti nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još je u svibnju zbog osječkog slučaja predložila Ministarstvu zdravstva žurne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako u zdravstvu ne bi mogle raditi osobe optužene ili osuđene za određena kaznena djela, među kojima i za silovanje. Ministarstvo tu preporuku nije poslušalo.