S obzirom na brze tehnološke inovacije, promjene u potrošačkim navikama i sve veći naglasak na održivosti, hrvatski sektor hrane i maloprodaje suočava se s izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost globalne prehrambene infrastrukture. Potrošačima je, jasno, najvažnija cijena, ali i kvaliteta i sigurnost proizvoda koje kupuju i jedu.

Stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane na konferenciji "Budućnost hrane i maloprodaje" govorili su o problemima s kojima se suočavaju, kao i potrebnim rješenjima, tražeći odgovore na ključna pitanja što će se dogoditi s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom te je li hrana proizvedena u Hrvatskoj sigurna, kvalitetna i konkurentna u odnosu prema uvoznoj. Uz aktualne probleme, od koronakrize do rata u Ukrajini, domaća se proizvodnja hrane suočava s još izazova, od kojih neki traju desetljećima. "Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu prema 2020. godini. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj je godini pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto", ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, kaže kako je pravo pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. "Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformirati ovaj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo", rekla je Petir, zaključivši da trebamo jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, edukaciju na kojoj se radi, ali i potrebu prepoznavanja primjera jačanja tog sektora.

No, s obzirom na to da Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodostatna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje je li sav novac koji je EU uložio u domaću poljoprivredu, a riječ je o deset milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen na kvalitetan način. "Ne učimo iz teških situacija. Nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Ali optimist sam, jer mislim da ima mogućnost, resursa, novca i znanja", kaže Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

“Hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna je i potrošači bi se trebali orijentirati na domaće proizvode te ući u dubinu i pogledati sastav i deklaracije. Vidjeli bi da je velik dio hrane uvezen iz drugih europskih i trećih zemalja. No potrošači sasvim sigurno jedu sigurnu hranu. Naš je sustav integriran u europski sustav sigurnosti hrane koji je jedan od najstrožih na svijetu. No stvar je cijene koliko će potrošač kvalitetnu hranu jesti", rekao je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.