Nastava u školama svaki bi dan trebala započeti intonacijom državne himne, ideja je Domovinskog pokreta, koji je svojem koalicijskom partneru HDZ-u iznio takav zahtjev na Facebook stranici DP-a Splitsko-dalmatinske županije. Komentirajući taj zahtjev, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs ustvrdio je kako obrazovni sustav ima mnogo važnijih problema. "Mislim da imamo neopisivo važnijih problema za rješavanje u našem obrazovnom sustavu osim nekakve varijante pjevanja ili deklamiranja, ali ako netko želi pjevati himnu na početku nastave, može to raditi, nema nikakvih problema. Meni je svejedno", izjavio je ministar Fuchs. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kojeg su novinari također pitali za mišljenje, kazao je kako je "to nešto o čemu se sigurno može razgovarati".

Stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju, međutim, da bi uvođenje svakodnevnog izvođenja himne u školama moglo biti kontraproduktivno i izazvati efekt suprotan domoljubnom osjećaju. "Mogao bih se složiti s ministrom Fuchsom da nam školstvo definitivno ima prioritetnijih problema kojima se treba baviti. Ovo nastojanje vidim kao još jedan oblik ne baš posrećenog iskazivanja domoljubnog pijeteta tamo gdje mu to nije potrebno, kroz koji desni politički krugovi pokušavaju 'ušićariti' političke poene", ocjenjuje sociolog, prof. dr. Hajrudin Hromadžić s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Jutarnje intoniranje himne u školama moglo bi, ističe, imati čak i kontraproduktivan efekt u odnosu prema onom što inicijatori žele. "Mislim da bi djeca u početku bila zbunjena, a ubrzo bi to postao ritual koji uopće ne bi izazivao onu razinu pijeteta ni emocije koju zagovarači žele", uvjeren je Hromadžić. Podsjeća pritom na prakse u školstvu koje su bile nametnute u bivšoj državi. U starijim generacijama, podsjeća, to je bilo obvezno nošenje kuta. "Mnoge generacije pokazivale su prema toj naredbi koja je dolazila iz partijskih vrhova raznorazne oblike otpora", upozorava. "Da sam na mjestu zagovornika, inicijatora ove ideje, dobro bih promislio o učincima. Ipak, radi se o vrlo osjetljivoj generacijskoj populaciji, mladim ljudima koji imaju spontani otpor prema nametnutim obrascima", zaključuje Hromadžić.