Iako su glavne teme Bledskog sigurnosnog foruma (BSF) bile globalne, kao što su ratovi u Ukrajini i Palestini, zapadni Balkan nije mogao biti zaobiđen, i to u smislu proširenja Europske unije na to područje. Bilo je govora i o bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije, koji su posljednjih dana ponovo u fokusu javnosti.

Premijer Andrej Plenković je uoči foruma izjavio novinarima da je “navodno uhićeni hrvatski špijun u Beogradu poput Jetija i nitko ne zna tko je on”. Srbija je, naime, prošli tjedan objavila da je na području Beograda uhitila navodnog “hrvatskog špijuna”, no službeni Zagreb i dalje ne zna o kome je riječ niti su dostupne bilo kakve druge informacije o uhićenoj osobi.

“Mi bismo i dalje voljeli znati tko je taj špijun, to ne znaju ni veleposlanstvo, ni ministar, ni SOA. To je špijun zvan Jeti”, rekao je Plenković na marginama Bledskog strateškog foruma.

Na Bled je stigao i novi srpski premijer Miloš Vučević, koji je na toj poziciji nakon posljednjih parlamentarnih izbora zamijenio u Hrvatskoj puno poznatiju Anu Brnabić. Plenković je rekao da nije predviđen nikakav službeni bilateralni susret s njim te da ga još uvijek ne poznaje, ali da se nada da će ga neformalno upoznati ako se susretnu. Komentirajući prošlotjedni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Srbiji, Plenković je rekao da su Francuzi tamo “imali očito svoj komercijalni interes”. Beograd i Pariz tom su prigodom potpisali sporazum o nabavi 12 borbenih zrakoplova Rafale.

Plenković je dodao da je Francuska tamo išla želeći privući Srbiju Europi, ali je naišla na izjavu da će Beograd i dalje ostati neusuglašen s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, odnosno da neće uvesti sankcije Rusiji. “Ima puno tih napora EU-a koji su u nekim elementima po našem sudu više ‘wishful thinking’ nego realnost”, rekao je Plenković. Dodao je da “Hrvatska smatra da u pristupu Srbije treba više realnosti i gledanja na stvari onakvima kakve jesu”.

Plenković, Vučević, albanski premijer Edi Rama i slovenski premijer Robert Golob sudjelovali su na Bledu na panelu pod modeliranjem poznatog novinara Alija Aslana. Tom je prilikom došlo i do polemike između Plenkovića i Vučevića oko smislenosti sankcija protiv neke države.

“Do uvođenja paketa sankcija nekoj zemlji ne dolazi zato što mi nemamo ništa drugo napraviti. One su tu jer Rusija krši međunarodno pravo i radi agresiju na drugu državu. Također moram primijetiti da Srbija nije bila pod sankcijama za vrijeme Miloševićeva režima jer UN i ostali nisu imali nešto drugo raditi. To je bilo zbog agresivnog ponašanja. To je smisao. To je jedan od instrumenata za odgovor na agresiju”, rekao je Plenković. Vučević mu je odgovorio rekavši kako bi “više volio da govorimo o našoj zajedničkoj budućnosti, a ne da govorimo o nekim dalekim zemljama ili da budemo ukopani u prošlost”.

“Želio bih odgovoriti gospodinu Plenkoviću vezano uz ono što je rekao o devedesetima. Mi time gubimo vrijeme jer mi nikada nećemo biti na istim pozicijama vezano uz ono kroz što smo prošli tijekom devedesetih. Ponovit ću da ne vjerujem u politiku sankcija jer one uglavnom pogađaju obične ljude. Ne režime. I ja mogu svjedočiti o tome jer je Srbija bila izložena sankcijama tijekom devedesetih. Stalno ponavljamo što se dogodilo u prošlosti i tko je odgovoran i tko nije”, rekao je Vučević. Plenković mu je odgovorio da mi “možda ne trebamo biti fokusirani na prošlost, ali je mi ne trebamo ni zaboraviti”.

“Srbija i sankcije su primjer promjene režima. Prisjetimo se što se dogodilo. Koštunica je bio velika zvijezda prvog samita EU-a i zapadnog Balkana održanog u Zagrebu početkom dvijetisućitih. On je tamo došao ne samo voljom naroda nego i zbog napora šire međunarodne zajednice”, rekao je Plenković