ILOČKO VINOGORJE
Berba uranila i mjesec dana, urod je do 40 posto manji, no vina će biti vrhunske kvalitete
U bobicama je malo mošta, zbog velikih vrućina jako dehidriraju, pa je berba ubrzana
Na istoku su Hrvatske ovoljetne (pre)visoke temperature, k tome i suša, uzele danak i u vinogradima. U berbu se u Srijemu tako moralo krenuti znatno ranije negoli je to uobičajeno, urod je manji, ali među vinogradarima i vinarima ipak, kako kažu, nije prisutno posvemašnje nezadovoljstvo jer je kvaliteta grožđa iznimno dobra, pa će i vina tog podneblja berbe 2024., jednako kao i u Baranji, biti, očekuje se, vrhunske kvalitete.
Nakon ranog početka, u srijemskom vinogorju berba grožđa upravo se ovih dana ubrzano dovršava. U Iloku, primjerice, redom kazuju kako ni najstariji Iločani, ni najiskusniji vinogradari, ne pamte da je ikada berba grožđa u tom kraju tako rano započela! Krenulo se, naime, već početkom kolovoza.
- Vremenski uvjeti kroz dio vegetacijske godine i jesu jedini razlog ovako rane berbe. Vrlo visoke temperature zraka kroz duži period tijekom proljeća i ljeta utjecale su na rano i brzo nakupljanje sladora u grožđu, a time i na rano sazrijevanje grožđa. Također, zbog vrlo male količine padalina grožđanog soka u bobici je manje, što će rezultirati smanjenom količinom vina za 20 do 30 posto u odnosu na normalne godine - navela je Vesna Štajner, voditeljica odnosa s javnošću u Iločkim podrumima d. d., dodajući kako je dosad, kada je o iločkom kraju riječ, palo tek 200 litara kiše po metru kvadratnom, dok je u normalnim godinama to bilo i triput više.
Dnevnica 50-ak eura
Jedna je to, inače, od četiri najveće vinarije u Hrvatskoj, s proizvodnjom od približno četiri milijuna litara vina, koja je, međutim, posljednjih godina smanjena upravo zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, i to za čak milijun litara. Primarna im je sorta graševina, a potom traminac, chardonnay, pinot bijeli, rajnski rizling, pinot sivi, te od crnih sorti frankovka i cabernet sauvignon. Očekuju, zaključit će Štajner, kvalitetna i vrhunska vina, mahom za hrvatsko tržište.
Berba je u vinogradima Iločkih podruma ove godine započela, naglasit će još jednom, iznimno rano, već u prvom tjednu kolovoza. I skoro je gotova.
- Rekli su nam najstariji stanovnici Iloka kako ne pamte da je tako rano ikada započela berba grožđa u srijemskom vinogorju - ponovit će i Štajner.
Iločki podrumi d. d. slove za "simbol očuvanja hrvatske vinarske tradicije stare više od dva tisućljeća", njihova vina osvajaju prestižne nagrade na svjetskim sajmovima, a zanimljiva je i crtica iz njihove povijesti da se 1953. godine na proslavi krunidbe kraljice Elizabete II. posluživao traminac vrhunski, dok su posebna atrakcija tamošnji stari podrumi iz 15. i 18. stoljeća. No predstoji im borba s klimatskim (ne)uvjetima u smislu etapne izgradnje sustava navodnjavanja, podizanje pet hektara novih i 15 hektara pomlađivanja vinograda....
Na obroncima Fruške gore pobrano je i 70 posto grozdova s 20-ak hektara vinograda iločkog proizvođača i enologa Mladena Papka.
- Ubrzano beremo jer zbog velikih vrućina bobice strašno dehidriraju, šećeri divljaju, kiseline padaju, pa da ne dobijemo disharmoniju. Počeli smo 13. kolovoza, što mi je bilo nezamislivo. Ide to s godinama sve ranije, inače se počinjalo početkom rujna, a nekada je to zapravo bilo u drugoj polovini rujna - govori Papak o ekstremnoj 2024. godini. Beru, kažu, brzo koliko se može jer zbog velikih vrućina, i do 36 stupnjeva Celzijevih, berači kreću u 6 ujutro i rade do 11 sati.
- Da se vidi, počeli bi u 5 sati - kaže, zadovoljan svojim beračima - mahom umirovljenicama koje "znaju i vole" posao u vinogradima i kod njega beru već 15-ak godina. Velik dio grožđa u Iloku bere se strojno, to je i budućnost, kažu. No kod Papka 18 je berača i 3 tzv. putunjaša, onih koji nose košare pune grožđa.
- Jest vruće, no volimo taj posao. Oštre škare, šešir, hladna voda - govore berači ne prekidajući rad među trsovima. Može se tako zaraditi i 50-ak eura dnevno.
Navodnjavanje
- Važno je da ubrane bobe ne stoje dugo na suncu, u prikolici, već da brzo idu u preradu. Vizualno, grožđe lijepo stoji, puno ga ima, ali mošta u tom grožđu ima jako malo, to je uglavnom dehidrirano grožđe zbog vrućina i suše, dnevno vidimo koliko kalira. Moja procjena, bit će 40 posto manji urod kao i količina vina, a to nas polako navodi na razmišljanje da će navodnjavanje biti nužno - kaže Mladen Papak, kod kojeg se beru četiri bijele i četiri crne sorte, od traminca i graševine do frankovke i prvi put merlota, a dogodine bit će i muškata žutog.
- Ali imat ćemo jako lijepa vina, savršene, prekrasne arome - zaključuje Papak, i kaže da bi u berbu, da se mogla predvidjeti tako ekstremna situacija, išao još 1. kolovoza. Lani je proizveo 60.000 litara vina, no 2023. godine je, podsjeća, bio katastrofalan napad plamenjače koja je "odnijela" urod, nekima i kompletan, a i veliko nevrijeme kidalo je vinograde. Zaliha vina u toj obiteljskoj vinariji, dodat će, nema, kao što ih nemaju ni Iločki podrumi.
U Baranji pak kažu da je grožđe "zdravo i jako lijepo" ove godine iako je suša "malo poremetila količine".
- Bit će manje grožđa i vina jer loza je isušena, vapi za vodom, no srećom, bolesti i nepogode naš kraj nisu zahvatili. Mislim da će godina biti dobra, zasad baranjski vinari i vinogradari mogu biti zadovoljni, posebno kvalitetom, koja će na kraju biti jako dobra - reći će Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje, koja okuplja 13-14 malih i srednjih prozvođača s ukupno približno 200 hektara vinograda, a mahom je zastupljena graševina.
Vezano za berbu, Gerštmajer je sa svojih 15-ak hektara obrao dosad pola uroda.
- Ako se sve obere u sljedećih 10-ak dana, bit će dobro, samo da ne bude obilnih kiša ili nepogoda. Vina će, vjerujem, kvalitetom biti izuzetna, mada će količine biti manje - zaključuju u Baranji.