Do sredine srpnja površine pod suncokretom i kukuruzom izgledale su fantastično - od izgleda, sklopova, visine do boje, a sada je sve izgorjelo. Ondje gdje je bilo i leda, štete su 50 posto veće. Kaže nam o stanju tih kultura u uvjetima dugotrajne, ekstremne suše član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić iz Piškorevaca.

Skidanje te uljarice je završeno, a kukuruz se u tom kraju upravo vrši, što je puno ranije nego inače. Jer riječ je o suhom zrnu. "Sve gdje je vlaga ispod 15 smatra se suhim zrnom. Suha zrna se kod najranijih hibrida inače vrše negdje krajem rujna, kada se vlaga možda može spustiti na 15, 16", kaže Brlošić.

Smanjeni prinosi

Suša u startu nije napatila biljku, ali su štetu potom napravile ekstremne temperature, a u kombinaciji s ledom ona je 50 i više posto. Gdje led nije stukao, kaže taj ratar, tu je smanjenje prinosa oko 30 posto. Na suncokretu ratari nisu očekivali smanjenje prinosa jer ta uljarica voli sunce, no ovakvu sušu nije izdržao ni najzdraviji.

“Mase suncokreta ima, ali nema kila, slab je hektolitar", kaže Brlošić i dodaje da se ovogodišnji prinosi te uljarice kreću od jedne do tri tone po hektaru. "Suncokret koji je dao 2,5 tona prinosa po izgledu bi trebao dati 4,5 tona da su normalni uvjeti. Slično je i kod kukuruza - onaj koji izgleda da će dati 12 ili 13 tona po hektaru, daje u ovim uvjetima ispodprosječnih devet tona, s obzirom na tehnologiju. Oni koji su išli na proizvodnju s očekivanim prinosom od sedam ili osam tona, dobili su od tri do pet tona po hektaru", kaže Brlošić.

Na drugoj strani Đakovštine, u Drenjanštini, vlada daleko veće zadovoljstvo stanjem uroda i prinosima suncokreta i kukuruza. Tamošnji veliki ratar Josip Petanjak, koji obrađuje polja zajedno s dva brata, kaže: "Dobro smo prošli."

“Još imamo za skinuti 20 hektara suncokreta i mi smo zadovoljni - bit će oko 3,5 tona prinosa po hektaru. Za nas je to normalno, s tim da smo na jednom dijelu imali led. Loše je za onoga tko je kasno sijao, jer ove je godine samo rana sjetva odigrala ulogu", navodi Petanjak način na koji su on i braća doskočili ekstremnoj suši - ranijom sjetvom.

GOJKO MITIĆ

“Svi su nam se čudili, da ne kažem, smijali, kada smo u sjetvu krenuli punom parom još 27. ožujka, što je gotovo dva tjedna ranije nego inače. U sjetvu suncokreta krenuli smo odmah nakon Uskrsa, suncokret može podnijeti vrućinu, no dobio je na vrijeme vlagu. Danas smo mi zadovoljni stanjem uroda i prinosima, a drugi... No mi se nećemo zato smijati", kaže Petanjak, ali priznaje i to da je razlog dobroj "prođi" u ovako ekstremnim uvjetima i to što je ondje zemlja žutulja. "Ondje gdje su zemlje bjelice, vjerujem da je loše", dodaje Petanjak. Kukuruz u tom kraju još nije vršen.

Toplinski val

“Vjerujem da ćemo i njime biti zadovoljni; nadam se da mu prinos neće biti ispod 7,5 tona. Raijom sjetvom dobili smo to da se kukuruz oplodio na vrijeme, nije ga uhvatio prvi toplinski val, a ondje gdje ga je uhvatio - pola klipa ostalo je neoplođeno, tu je problem. Uglavnom, ranija sjetva bila je ključna i odradila je svoje", kaže zadovoljno Petanjak.

Davor Knežević iz Semeljaca kukuruz ima zasijan na četiri jutra i sije za vlastite potrebe, za svinje. Nije ga još skinuo, no procjenjuje da će suša uzeti danak. "Ne izgleda mi loše, jer ga nije otukao led, no da će prinos zbog suše biti smanjen - bit će, pa očekujem smanjenje za nekih 40 posto, ako ne i više. Suncokret nemam, no ondje gdje ga ima - 'šareno' je", kaže Knežević. Hrane za svinje ima, pa kukuruz još neće skidati, dodaje.

Na upit kako bi se štete na suncokretu mogle odraziti na proizvodnju suncokretova ulja, Brlošić kaže da bojazni nema jer da se ta uljarica dosad sijala "do Đakovačkih Selaca, zapadno, prema brodskom kraju, a zapadnije ne, a da se sada širi sve više i prema zapadnoj Slavoniji". Usto, taj dio regije bolje je prošao i kada je o kiši riječ, bolje od istoka. Lani su povećane i površine pod kukuruzom. Godine 2022. ubrano ga je 1,65 milijuna tona, a 2023. proizvodnja je bila 1,97 milijuna tona.