U javno savjetovanje poslane su izmjene Zakona o tržištu rada, čije su glavne novine da se donekle podiže naknada za nezaposlene, međutim, prije svega se širi njezin obuhvat, i to na radnike iz trećih zemalja, strane radnike, koji će se prema novom zakonu također imati pravo prijaviti na burzu i primati naknadu, ali i na sve radnike koji se na burzu vraćaju nakon sporazumnog otkaza ugovora o radu.

Zaštita mladih

Zakonom se uređuje i povećava i zaštita učenika koji rade tijekom školskih praznika, te propisuju novčane kazne za prekršitelje. U obrazloženju izmjena predlagatelj, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, uz, konkretno, članak 29., koji propisuje pod kojim se uvjetima nezaposlenoj osobi može nastaviti isplaćivati novčana naknada, jasno navodi da "sporazumni prestanak radnog odnosa više neće biti prepreka za nastavak isplaćivanja novčane naknade".

“Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj se omogućuje nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Naime, cilj je ohrabriti nezaposlene osobe da prihvate zaposlenje, a u slučaju da nisu zadovoljne, uslijed sporazumnog prestanka radnog odnosa, mogu ostvariti nastavak korištenja novčane naknade", navodi se u okviru prijedloga.

Također, nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje odnosno osposobljavanje za radno mjesto ili na profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade zadržava naknadu i za vrijeme tog obrazovanja, osposobljavanja ili rehabilitacije. Možda se najveća novina odnosi na odnos zakonodavca prema stranim radnicima, kojima se povećaju prava. Uređuje se tako "mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje kojemu je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu". Ujedno se propisuje mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje koji ima odobren privremeni boravak u Hrvatskoj i može se, u smislu zakona, smatrati nezaposlenom osobom. Općenito se u novom prijedlogu zakona drukčije propisuje uvjet za stjecanje prava na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti. Tako pravo na naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Iznimka je propisana za nezaposlene osobe koje imaju manje od 30 godina, koje stječu pravo na novčanu naknadu već s najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

Više potpore

“Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj valja smanjiti prethodno vrijeme provedeno na radu za osobe mlađe od 30 godina", stoji u obrazloženju. Mijenja se, odnosno širi, i osnovica za naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, pa u osnovicu za određivanje visine novčane naknade ne ulaze naknade plaće odnosno druge novčane potpore ostvarene prema posebnim propisima - ali samo ako je to za osobu povoljnije. Tako je, pojašnjava se, implementirana preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj je za izračun novčane naknade potrebno uzeti u obzir prosjek plaće i naknade plaće, ako je to za osobu povoljnije, jer do sada u izračun novčane nakade nisu ulazile naknade plaće, iako bi njihovim uzimanjem u obzir osoba imala veću osnovicu.

Novi zakon naposljetku propisuje visinu novčane naknade, koja za prvih 90 dana (tri mjeseca) korištenja iznosi 60 posto osnovice, za razdoblje od tri do šest mjeseci 35 posto osnovice (dosad je bilo 30 posto), a za preostalo vrijeme korištenja 30 posto osnovice. Na taj način, navodi se, implementirana je preporuka Ekonomskog instituta prema kojoj se uvodi međukorak za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja naknade kako bi se ublažio pad nakon prvih 90 dana. Nadalje je novina da novi Zakon o tržištu rada uređuje i povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolskih ustanova u vrijeme odmora, pa tako ustanova mora imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika učenika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. Propisuje se minimalna učenikova zarada po satu, povećana zarada za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, kao i rok u kojem je naručitelj dužan isplatiti učenikovu zaradu, doprinose i naknadu ustanovi.