Izjednačavanjem kratkotrajnog i dugotrajnog najma nekretnina u poreznim škarama s jedne strane, što praktično znači uvođenje poreza na nekretnine, te daljnjim povećanjem neoporezivog dijela plaća s druge strane Vlada kreće u novu veliku poreznu reformu, koja stupa na snagu iduće godine. Treći krak reforme tiče se povratka iseljenih, uz mjeru potpunog oslobađanja poreza na dohodak za njih. Potvrdio je to ministar financija Marko Primorac nakon sjednice Vlade, a svi detalji bit će poznati u ponedjeljak.

Veći raspon

Poruka je da rentijerstvo nije dobar način gospodarskog razvoja, te da se želi rasteretiti rad, a oporezovati imovina, posebno ona neiskorištena.

“U ovom krugu poreznih izmjena uvest ćemo porez na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor koji već postoji, i koji su neke jedinice lokalne samouprave već uvele", kazao je Primorac, dodavši da će se time ostvariti jedan od poreznih ciljeva - prebacivanje s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina. Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje i one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje deset mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine neće plaćati taj porez, a oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morat će ga plaćati. To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad uopće nisu naplaćivale porez na nekretnine sada to morati obvezno činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se podići. "Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica", kazao je ministar Primorac.

Raspon će biti od jednog do deset eura po četvornom metru, a dosad je maksimum bio pet eura. To zapravo znači dvostruko podizanje gornje granice poreza, a, kao i dosad, iznos poreza na nekretnine određivale bi jedinice lokalne samouprave, no novost je da će se porezni obveznik utvrđivati jednom godišnje - u ožujku za tekuću godinu. Onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i bude u tekućoj godini dugoročno iznajmljivao nekretninu bar deset mjeseci, neće morati plaćati porez na nekretnine.

Ministar Marko Primorac

Hina

Ministar Primorac bio je vrlo konkretan odgovarajući na koga se to ne odnosi. "Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale fizičke ili pravne osobe, ako imaju nekretninu, plaćat će porez", rekao je ministar, koji ocjenjuje da su dosadašnji nameti na turistički kratkoročni najam bili "pomalo smiješni".

Veći neoporezivi dio

On poziva medije i javnost da ne moraliziraju oko toga nego da podrže Vladinu politiku, koja se svodi na to da se rad rastereti, a imovina optereti, s ciljem da se na duge staze cijene dugoročnog najma spuste, i da time stanovanje postane lakše priuštivo mladima, koji onda mogu lakše ostajati živjeti i raditi u Hrvatskoj. Nije točno još rekao kako će se tretirati razlika između poluoronule kuće na kontinentu i neiskorištene skupe nekretnine na moru - očito, samim time što će lokalne jedinice procjenjivati što je od toga realna tarifa za pojedino područje, ali je molio medije i novinare da ne antagoniziraju javnost na temi koliko će ova mjera otežati život ljudima u Dalmaciji ili bilo gdje drugdje na moru u odnosu prema ruralnim područjima Slavonije ili Korduna.

“Ekonomija koja je bazirana na rentijerstvu nije poticajna, ona nije motivirajuća ni za poduzetnike ni za mlade koji doista žive od svog rada, u odnosu prema onima koji zarađuju od rentanja nekretnina i na taj način izvlače dobit iz tvrtki i oplođuju je u nekretninskom biznisu. To nije model koji potičemo, želimo da se u Hrvatskoj može dobro živjeti i od rada", rekao je.

“Nekretninski biznis bio je dosad praktično porezna oaza u Hrvatskoj. Mi se sad moramo opredijeliti želimo li hvatati korak s drugim državama ili pasivno promatrati ovu vrstu rentijerske ekonomije. Odlučili smo se biti aktivni", poručuje Primorac.

U tom kontekstu najavio je i povećanje neoporezivog dijela plaće za uzdržavane osobe, dakle djecu, osobe s invaliditetom i druge, sa 500 na 600 eura, a porast će i drugi odbici povezani s osobnim dohotkom. Ministar kaže kako je svima jasno da je s rastom plaća velik broj ljudi ušao u nove porezne škare, a ovime se taj dio plaća koje su rubne želi iščupati iz poreznih ralja, kako bi građani osjetili stvarni rast svojih prihoda. Također, ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura umjesto sadašnjih 40 tisuća eura, što je poticaj obrtu i malim poduzetnicima, najavio je ministar.