osijek, 22 rujna 2023, 11,00 sati, kbc, klinički bolnički centar, bolnica, orl, operacija, prvi ugradbeni slušni aparat za koštanu vodljivost, tim doc dr darija birtić (i press), dr mirjana grebenar čerkez, prof dr robert trotić, med sestra ivana dinčec, anesteziolog dr tajana volinek, klinički injženjer bernd katzbauer, novinar vesna latinovićsnimio zdenko pušić
zdenko pušić
27.8.2024., 07:00
REVOLT NAKON PRELASKA POD “DRŽAVNU KAPU”

Ravnatelji općih bolnica pisali ministru: Ne žele odgovarati za dugove

Ravnatelji općih bolnica koje su 1. siječnja prešle pod "kapu države" više ne žele odgovarati za njihovo poslovanje. Naprvu neobičan stav iskazali su u očitovanju koje je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), kao predstavnik ravnatelja, poslala ministru Viliju Berošu. Očitovali su se na prijedlog statuta općih bolnica sastavljenog u Ministarstvu zdravstva, kojim se utvrđuje da je ravnatelj odgovoran za poslovanje bolnice, a koji im zbog načina na koji je posložen zdravstveni sustav nikako nije "legao". Nemoguće je, kažu, preuzeti odgovornost za poslovanje bolnice kad im uvjete poslovanja određuju - drugi.

Uvjeti poslovanja

“Ravnatelj bolnice ne može utjecati na niz faktora koji utječu na poslovanje bolnice, stoga ne može biti odgovoran za njezino poslovanje. Ravnatelj ne može odbiti pružanje zdravstvene zaštite pacijentima, a rad organizira u uvjetima poslovanja na koje nema nikakvog utjecaja. Cijene zdravstvenih usluga i maksimalni iznos ugovornih sredstava, tzv. limit, jednostrano određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, pri čemu ravnatelji ne mogu ni na koji način utjecati na utvrđivanje cijena i limita", podsjećaju iz UPUZ-a te dodaju kako ravnatelji bolnica ne sudjeluju ni u definiranju iznosa plaća i drugih materijalnih prava, jer su oni određeni kolektivnim ugovorom i uredbom o koeficijentima, ali ih moraju u cijelosti i na vrijeme isplatiti radnicima.

S druge strane, gotovo sve bolnice u Hrvatskoj redovito posluju negativno, unatoč povremenim sanacijama iz državnog proračuna. To je, poručuju iz UPUZ-a, dokaz da negativno poslovanje bolnica nije odraz rada ravnatelja, već su bolnički minusi posljedica niskih cijena zdravstvenih usluga, premalih bolničkih limita, a onda i demografskih trendova, cijena roba i usluga na tržištu...

U UPUZ-u očekuju da će se zbog jednostranog određivanja cijena HZZO-a i sustava u kojem niske cijene usluga bolnicama ne pokrivaju trošak pruženih usluga u sljedećim mjesecima nastaviti negativno poslovanje većine bolnica. Uvrštenje odgovornosti ravnatelja u nove statute bolnica dovelo bi, tvrde, do političkog problema - ili će biti potrebno razriješiti većinu ravnatelja ili će doći do kršenja odredbi statuta. O tome će održati sastanak s ministrom Berošem, a očekuju da će novi statuti preciznije definirati prava i obaveze.

“Objektivno ravnatelj i prema zakonu jest odgovoran za poslovanje bolnice, nema tko drugi to biti, ali su mu alati vrlo suženi. Ravnatelji više nemaju alata kojima bi upravljali tako da u pravom smislu budu odgovorni za poslovanje bolnice. Zato njihovu odgovornost treba definirati tako da se uzmu u obzir okolnosti na koje ravnatelj više apsolutno ne može utjecati", objašnjava Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.

Prijedlog novog statuta općih bolnica sastavljen u MIZ-u nejasan je i nedorečen, pa bi mogao stvoriti probleme u primjeni. "Prijedlog statuta previše je pjesnički. To bi trebala biti vrlo jasno definirana pravna forma, gdje se znaju prava i obaveze, a ne da ima prostora tumačiti ih se ovako i onako. Previše je tu nedorečenosti", ocjenjuje Jurković. U statutu je važno naglasiti, smatra, da je odgovornost ravnatelja bolnica vrlo relativna u odnosu prema alatima koji su im na raspolaganju. U suprotnom, i zdravstvena administracija mogla bi doći u nezgodnu situaciju. "Ministar je preuzeo bolnice, imenovat će upravna vijeća i ravnatelje bolnica, a dogodit će se da će za tri do šest mjeseci bolnice poslovati negativno. Pa što će onda, smjenjivati ih", pita se Jurković.

Iz resornog ministarstva ravnateljima općih bolnica stigao je još jedan dvojben zahtjev, onaj za izmjenu naziva bolnica, kraj kojih - smatraju u MIZ-u - ne bi trebalo stajati oznaka "županijska". U UPUZ-u nisu skloni ni toj inicijativi, jer je to - kažu - nepotreban trošak. Promjena naziva stajala bi bolnicu, računaju, i više od 50.000 eura. "Semantička promjena naziva bolnice zahtijeva znatno vrijeme za usklađenje svih akata, upisa u registrima, vizualnog identiteta te velik financijski trošak zbog promjena neonskih svjetala i drugih oznaka, ploča, pečata, štambilja, internetske stranice, loga i slično", podsjećaju iz UPUZ-a. Ovisno o specifičnim okolnostima svake bolnice, promjena naziva značit će i šest mjeseci rada na usklađenju te trošak koji može prelaziti 50.000 eura, ističu. "Opće bolnice nastavljaju raditi na istom teritorijalnom području, pružati zdravstvenu zaštitu istom krugu pacijenata u istim djelatnostima, pa promjena naziva nije vezana uz bitnu promjenu načina rada tih bolnica", poručuju ministru ravnatelji, uz zahtjev da bolnice zadrže postojeće nazive.