Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ni u utorak nije potvrdilo optužnicu protiv bivše HDZ-ove državne tajnice Josipe Pleslić, nekada Rimac. Njezina je obrana, naime, ponovno zatražila da se iz spisa izdvoje poruke kojima Uskok potkrjepljuje sumnje iz optužnice podignute u veljači 2022., pa optužno vijeće Županijskog suda opet nije odlučilo o njezinoj osnovanosti. Taj prijedlog obrane slijedio je nakon što je Visoki kazneni sud 20. kolovoza prihvatio žalbe Pleslić i njezinih suoptuženika iz afere Vjeroelektrane na prethodnu odluku zagrebačkog Županijskog suda, koji je iz spisa odbio izdvojiti tajno snimljene razgovore i poruke iz mobitela, za koje je obrana tvrdila da su nezakoniti dokazi. Među ostalim dokazima koje obrana smatra nezakonitima, a Županijski je sud prethodno zaključio suprotno su i poruke iz mobitela Pleslić u kojima se u razgovoru sa suoptuženom bivšom ministricom Gabrijelom Žalac spominje osoba inicijala AP. Odluku o tome hoće li se iz spisa izdvojiti te poruke, sud bi trebao donijeti 10. rujna. "Optužno vijeće nije potvrdilo optužnicu jer sam ja, kao branitelj provookrivljene Josipe Pleslić, stavio novi prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza. Tražimo da se izdvoje dokazi koji su nabrojeni u tom prijedlogu u kontekstu najrecentnije sudske prakse, što je odluka Visokog kaznenog suda", rekao je Ivan Gržić, odvjetnik Josipe Pleslić.

U aferi Vjetroelektrane Pleslić se optužuje da je primila mito kako bi pogodovala suokrivljenim poduzetnicima oko projekta izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađene, sređivanje prolazaka na državnim stručnim ispitima, urgiranje za zapošljavanje sestre u HEP-u, obećanje za zapošljavanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sina novinara koji je pisao o njoj i posredovanje u nabavi pitanja koja će biti na testovima za zapošljavanje u Uredu državne uprave Šibensko-kninske županije, a u lipnju ove godine optužena je za niz nezakonitosti s bivšom rektoricom zadarskog sveučilišta Dijanom Vican i poduzetnikom Antom Stanišićem, čijoj je tvrtki navodno pogodovala. Uskok je isprva optužio čak 27 osoba, od kojih su mnoge, pa i nekadašnji državni dužnosnici, priznali krivnju, te su sporazumno osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom.