U Hrvatskoj 40 posto ukupnog stambenog fonda ne služi za stanovanje. Riječ je o nevjerojatnom broju od 908.000 stanova. Te je podatke u četvrtak iznio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prilikom predstavljanja nacrta novog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, ustvrdivši kako bi se u tih 908.000 stanova moglo "useliti" još jednu cijelu Hrvatsku.

Obuzdati apartmanizaciju

Vlada je javnosti predstavila instrument kojim će se pokušati obuzdati bujanje privatnog smještaja, odnosno apartmanizaciju. Osim toga, i sa Zakonom o turizmu u najavi je izračunavanje nosivih kapaciteta destinacija i mogućnost da se ograniči izdavanje rješenja za iznajmljivanje. Prema Vladinu prijedlogu, koji je poslan u prvo saborsko čitanje, između ostalog se planira ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, što cilja na povećanje ponude, pa posljedično i povećanje priuštivosti stanova za kupnju i najam. Bačić je rekao kako je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.

Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom na to da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade. To se radi prije svega zbog činjenice što u Hrvatskoj, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto ukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, istaknuo je Bačić. "Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do porasta cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma", kazao je ministar, koji napominje da je zakon dio mjera nove stambene strategije koja će uskoro biti predstavljena.

Također, prijedlogom zakona se, između ostalog, prvi put uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost. Kako je naveo Bačić, u proteklih 30-ak godina uočeni su nedostatci oko potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima upravljanja i održavanja zgrada, te će sada ta potrebna većina biti smanjena, primjerice, kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika. Uvode se i kazne, ako suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, rekao je ministar.

Premalo inspektora

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, komentirajući najave novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kazala je kako je bitno da se ne diraju postojeća rješenja o iznajmljivanju, odnosno da se novi propisi ne primjenjuju retroaktivno. "Činjenično je stanje da je u pojedinim destinacijama situacija s apartmanizacijom dosta zagušena. Bojim se da će sada opet biti navala na izdavanje rješenja prije nego što zakon krene u primjenu i mislim da će se dosta toga prebaciti na lokalnu samoupravu, koja će odlučivati o dozvolama. Kao što sam rekla, jednostavno je hitno potrebna veća regulacija kratkoročnog smještaja. Svima nam je jasno da ne možemo nastaviti vječno ovako jer će nam se urušiti cijeli turizam. Apartmanizacija nam urušava obiteljski smještaj, urušava nam cijene, kao i strukturu gostiju. S time da ćemo mi kao udruga dati prijedlog u javnoj raspravi da se ide na određene izuzetke - ako se radi o smještaju za osobe s invaliditetom ili nekom drugom tematskom smještaju, da se ipak daju dozvole, da ne bude samo represija nego i razumijevanje određenih kategorija. Vidjet ćemo kako će sve skupa ići dalje, a svakako nam je svima jasno da ne možemo imati vječan rast broja ležajeva jer će nam se dogoditi isto kao Barceloni i nekim drugim destinacijama. Ako ne želimo izgubiti ovu kvalitetu turizma, neke stvari moramo rješavati", komentirala je Barbara Marković.

Vlada je u saborsku proceduru poslala i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom na to da, kako je pojasnio Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek na području Hrvatske u velikom obujmu postoji bespravna, divlja gradnja. S obzirom na broj inspektora, kojih u Hrvatskoj nema više od 70, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara zaposlena u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno s propisima, naveo je ministar Branko Bačić. n