Ukupni krediti građanima iznosili su krajem lipnja gotovo 23 milijarde eura, izračunala je Hrvatska narodna banka. Time su ostvarili rast od gotovo 11 posto u odnosu prema istom razdoblju lani.

Najveći udio, gotovo polovina, otpada na stambene kredite, koji su rasli po godišnjoj stopi od gotovo deset posto, ali riječ je ipak o usporavanju, s obzirom na to da su lani rasli još i brže zbog posljednjeg kruga APN-a, državnih poticaja, koji su ove godine izostali. No gotovinski nenamjenski krediti, na koje otpada sada već 38 posto ukupnog iznosa svih kredita odobrenih građanima, i dalje ubrzavaju, pa su tako krajem lipnja ove u usporedbi sa sredinom prošle godine porasli za 14,5 posto, ili za 1,1 milijardu eura. Na mjesečnoj su razini samo u lipnju, pak, povećani za 113,2 milijuna eura. Dakle, banke svaki mjesec građanima odobre oko 100 milijuna eura novih nanamjenskih gotovinskih kredita, što je podatak koji je počeo zabrinjavati i regulatora, Hrvatsku narodnu banku. Na toliku potražnju za gotovinskim kreditima utjecao je rast nominalnih dohodaka, pogotovo u javnom sektoru, pa su u HNB-u nedavno slikovito opisali da građani svaku povišicu od 100 eura "pretvore" u novih 10.000 eura gotovinskog kredita. Riječ je naravno o tome da, kad poraste plaća, poraste i mjesečni kapacitet za otplatu kreditnih rata. Bude li se ovako nastavilo, iz HNB-a su najavili mjere zauzdavanja kreditne potrošnje. Moguće je da će, s jedne strane, ipak doći do "prirodnog" usporavanja tog procesa jer se očekuje zauzdavanje procesa rasta plaća, stezanje remena i štednja, s povratnom kontrakcijom u potrošnji i BDP-u.

No banke su se potrudile da ni preko ljeta ne sjede besposleno pokrenuvši razne akcije kako bi iskoristile razdoblje snažne potražnje. Kako ističu analitičari Raiffeisen banke, "još uvijek snažna potražnja odraz je snažnog potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih dohodaka, zaposlenosti i popuštanja inflatornih pritisaka".

Na što građani uopće troše ta silna nenamjenski podignuta sredstva? "Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, jačanje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima dobrim je dijelom posljedica potrošnje na trajna dobra, međutim, dio se vjerojatno odnosi na uređenje stambenih nekretnina, kao i za tekuću potrošnju zbog rastuće potrebe za financijskim pozajmicama s obzirom na prethodni snažan rast potrošačkih cijena", opisuju u RBA. Dakle, riječ je o investiranju u trajna potrošačka dobra, ali, nažalost, i pozajmicama koje se koriste za preživljavanje, kod građana čije su plaće, primjerice, ostale iste u uvjetima snažnog rasta cijena. Polovina zaposlenih ima plaće oko 1000 eura, pa je prava umjetnost s tolikim ili manjim iznosom podmiriti osnovne potrebe. Ide jesen, pa se očekuju i povećani izdatci za školski pribor, knjige, odjeću itd.

RBA analitičari, primjerice, očekuju da će se "solidna potražnja za promatranim kreditima nastaviti s obzirom na rastući potencijal zaduživanja u odnosu prema prihodima". Tako su, navode, u odnosu prema kraju 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli za 8,5 posto, ili 676,8 milijuna eura. To pak odgovara podatku o sto milijuna eura novih gotovinskih kredita svaki mjesec. Kamate su i nešto više, ali potražnja na njih očito ne reagira.

“Prema posljednjim podatcima HNB-a, prosječna kamatna stopa na nove gotovinske nenamjenske kredite iznosila je u lipnju 6,07 posto, što je dvadesetak baznih bodova više na godišnjoj razini, ali i manje četiri bazna boda u odnosu prema svibnju", kažu u RBA.