Iako je u Hrvatskoj stanovnika sve manje, iz godine u godinu sve ih više odlazi liječniku. Razlog je tomu dobro poznat - starenje populacije i porast broja oboljelih od kroničnih bolesti, a posljedica je, osim lošijeg zdravlja nacije, i sve veća opterećenost zdravstvenog sustava.

Manje osiguranika

Tako je prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno rekordnih 11,2 milijuna specijalističkih pregleda, a od toga je više od deset posto odrađeno kod privatnika, što znači da su građani više od milijun pregleda platili iz vlastitog džepa. Istodobno, obiteljskim se liječnicima pacijenti nisu obraćali za pomoć tako često kao prije.

Broj zdravstvenih osiguranika u Hrvatskoj je u padu, pa ih je tako lani bilo ukupno 3.903.506, a velika većina - njih 3,6 milijuna - koristilo se nekim oblikom zdravstvene zaštite. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno obiteljskoj medicini i pedijatriji, evidentirano je ukupno 50,4 milijuna posjeta, što znači da je svaki osiguranik prosječno kod liječnika bio, ili ga na neki način kontaktirao, najmanje 12 puta. Ispisano je ukupno 4,7 milijuna uputnica za specijalističke preglede, ili jedna uputnica na svakih deset kontakata s obiteljskim liječnikom ili pedijatrom. Podatci su to Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2023. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji upućuju na trendove u našem zdravstvenom sustavu.

Od ukupno 11,2 milijuna specijalističkih pregleda, što je milijun više nego 2022. godine, njih 9.885.424 odrađeno je u specijalističkim ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om, a 1.271.717 pregleda, ili nešto više od deset posto, građani su obavili u specijalističkim ordinacijama bez ugovora s HZZO-om. Prema podatcima HZJZ-a, u Hrvatskoj je 2022. ukupno zabilježeno 10.285.914 specijalističko-konzilijarnih pregleda, što je otprilike na istoj razini kao i u pretpandemijskoj 2018. godini. Od toga je 9.189.646 pregleda bilo u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om, a u ordinacijama bez ugovora s HZZO-om zabilježeno je 1.096.268 specijalističko-konzilijarnih pregleda. Broj pregleda na uputnicu, dakle, samo u posljednjih godinu dana porastao je za oko 700.000, a broj pregleda u privatnim specijalističkim ordinacijama - plaćenih ili iz vlastitog džepa ili iz privatnog osiguranja - porastao je u istom razdoblju za gotovo 200.000.

Zanimljivo je spomenuti i da se broj specijalističkih pregleda u privatnim ordinacijama bez ugovora s HZZO-om prije pandemije, 2018. i 2019. godine, kretao oko 730.000, a danas je prešao 1,2 milijuna.

Različita praksa

Dio privatnih pregleda može se svakako pripisati komociji bolje stojećih pacijenata, koji žele drukčiju zdravstvenu uslugu od one koju će dobiti u javnom zdravstvu, no poznato je da su odlasci na privatne preglede i pretrage uglavnom posljedica dugih lista čekanja i nedostupnosti zdravstvenih usluga u javnom sektoru.

Dok je broj posjeta liječnicima specijalistima lani bio u znatnom porastu, ordinacije primarne zdravstvene zaštite imale su manje posla nego 2022., kažu podatci HZJZ-a. Broj posjeta obiteljskom liječniku i pedijatru pao je u godinu dana s 51,7 milijuna na 50,4 milijuna posjeta, dakle za velikih 1,3 milijuna. Ukupni broj osiguranika HZZO-a u istom je razdoblju pao za 85.000. Unatoč tome, broj izdanih uputnica za specijalističke preglede bio je lani u porastu, pa ih je tako izdano 400.000 više nego u prethodnoj godini.

Praksa ispisivanja uputnica za specijalistički pregled različita je u pojedinim krajevima zemlje. Tako je, na primjer, Primorsko-goranska županija jedan od dijelova Hrvatske gdje su liječnici najmanje skloni poslati pacijenta specijalistu, već radije sami rješavaju problem. Izdavanju uputnica nešto su neskloniji od prosjeka i liječnici Varaždinske, Istarske, Međimurske i Zadarske županije. n