U današnjim je okolnostima cijena možda više no ikad prije jezičac na vagi pri odluci o godišnjem odmoru. Hrvatska definitivno nije jeftina destinacija, to i ne smije biti, ali na krilima inflacije, uvođenja eura, kao i postcovid renesanse, odnosno izvanredno velike potražnje, cijene su poletjele u nebo. No stanje u novčaniku, jasno, ne određuje samo dolaske gostiju u Hrvatsku, nego se i ostali moraju nositi s ekonomskom nesigurnošću, koja posljedično utječe i na turističke tokove.

Odlaze susjedima

Tako je ovih dana Turska, koja slovi za low-budget destinaciju masovnog turizma, uvela takse svojim građanima koji idu na odmor u - Grčku. Ni ta turistička velesila nije imuna na potrese na međunarodnoj sceni, ove godine prvi put su joj po prometu na vrh umjesto Rusa stigli Nijemci, a, očito, njihovi vlastiti građani, pak, okrenuli su se putovanju na plaže susjedne Grčke. U nastojanju da svoje građane odvrate od odmora u inozemstvu, turske su vlasti povećale izlazne takse, pa će sada turski državljani koji se žele otići odmoriti na grčki pijesak umjesto na plaže u Bodrumu ili Antalyi, plaćati 500 turskih lira takse. Do 2022. godine ta je taksa iznosila 150 turskih lira. Turke je na grčke plaže "otjerala" inflacija u vlastitoj zemlji, koja je u svibnju iznosila 75 posto, a u lipnju je pala na 61,78 posto. Cijene hotela u Turskoj, ali i cijene karata za atrakcije te u ugostiteljskim objektima rastu jer inflacija pogađa i turizam, te su samim Turcima putovanja unutar Turske postala preskupa.

Euronews Travel, naime, navodi kako je problem počeo prošle godine potezima nacionalnih vlasti na jačanju turske valute. Kıvanç Meriç, predsjednik izmirskog regionalnog predstavničkog odbora Udruge turskih putničkih agencija (TÜRSAB), kaže za Euronews Travel kako je to dovelo do precijenjenosti turske lire u inflatornom okruženju. Samim time je građanima Turske postalo jeftinije otići u inozemstvo, jer su im kod kuće cijene hotela i dalje visoke. Taj je turski hotelijer napomenuo i kako hotelijeri ne podižu cijene radi većeg profita, nego one također rastu zbog visokih ulaznih troškova, na što posljednjih godina upozoravaju i hrvatski hotelijeri. Kriza s nacionalnom valutom lirom ne utječe, međutim, samo na domaća putovanja u Turskoj, nego postoji ozbiljan problem i s brojem stranih turista u Turskoj. Obično je nemoguće pronaći hotelsku sobu u glavnim turističkim odmaralištima Turske u srpnju ili kolovozu, te su u popularnim odredištima duž obale Egejskog i Sredozemnog mora stope popunjenosti obično 90 - 95 posto. No ove godine isti hoteli imaju sreću ako su popunjeni i 80 posto. Dok mnoga mediteranska odredišta bilježe turističke dolaske od svibnja do listopada, sezona je u Turskoj puno kraća.

Neki portali za primjer skoka cijena uzimaju popularni Bodrum, jedno od najpoznatijih turskih odmarališta. Ulaznice na plaže, cijene u noćnim klubovima i troškovi restorana znatno su porasli. Za ulazak na plažu srednjeg ranga potrebno je platiti između 120 i 150 dolara, a na plažama visoke kategorije taj iznos može se popeti na 240 do 300 dolara.

“Pukla ljubav”

Slično tome, cijene u restoranima su skočile. Na primjer, "turska pizza" lahmacun može se kupiti po cijeni od devet dolara, ali cijene tog peciva s nadjevom mogu ići do 28,50 dolara u luksuznim ugostiteljskim objektima. Ti visoki troškovi tjeraju domaće i strane turiste iz Bodruma.

U isto vrijeme ispada da Grčka ove sezone proživljava renesansu. To potvrđuju i podatci Središnje banke Grčke, koji, međutim, upućuju i na neke negativnosti. Naime, Grci ove godine očekuju rekordnu turističku godinu s više od 35 milijuna dolazaka turista i zaradom od oko 22 milijarde eura. Ipak, da i "u raju ima nevolja", pokazali su podatci grčke nacionalne banke o turističkom prometu i zaradi u svibnju, prema kojima im je broj gostiju povećan za čak 21 posto, a potrošnja po putovanju prosječno manja čak 12 posto.

Polemike oko skupoće uoči ferragosta preplavile su i talijanske medije. Naime, brojni talijanski mediji prenijeli su tekst njemačkog Der Spiegela navodeći kako se Italiju opisuje kao destinaciju koja je skupa, u sezoni su prevelike gužve, a transport preslab. Pitaju se je li pukla ljubav njemačkih turista i Italije. Inače, Nijemci su, kao u Hrvatskoj, i u Italiji najbrojniji turisti. Tako ju je lani posjetilo oko 12 milijuna Nijemaca (u Hrvatsku ih dolazi oko tri milijuna), a potrošili su čak osam milijardi eura, po čemu su također na prvom mjestu, ispred Amerikanaca, koji su u Italiji lani na putovanju potrošili 6,5 milijardi eura. Nema sumnje, tko koliko i gdje troši, ove je sezone pitanje svih pitanja.