Najskuplji kruh u Europi jedu Finci i Švicarci - prvi za 500 grama bijelog kruha izdvajaju 3,67, a drugi 3,62 eura. Te dvije zemlje, zajedno s Danskom i Islandom, zauzimaju prvih deset mjesta na ljestvici 151 grada u cijeloj Europi, na čijem su se dnu “zabetonirale” ratom sukobljene Rusija i Ukrajina. U tim je zemljama kruh najjeftiniji - Ukrajinci za 500 grama bijelog, u Dnipru, izdvajaju 0,46, a Rusi u Nižnjem Novgorodu, na posljednjem su, 151. mjestu, i plaćaju ga 0,41 euro.

Cijene i turizam

Rezultati su to europskog praćenja cijena kruha spomenutog tipa i gramaže, a svakodnevno ih objavljuje i ažurira globalna baza podataka o kvaliteti života Numbeo, prema kojem Hrvati jedu srednje skup kruh na svome kontinentu - Zagreb je s cijenom 500 grama bijelog od 1,41 euro zauzeo 81. mjesto, sredinu ljestvice. Osim prijestolnice odm hrvatskih gradova na Numbeovoj listi još je i Split, na 90. mjestu s cijenom od 1,33 eura. Prije su tu bili i Zadar, Dubrovnik i Rijeka, koja je u Hrvatskoj prema toj ljestvici imala najskuplji kruh. Pozicionirajući se na sredini ljestvice prema Numbeu, a prema onoj “čaša je polupuna ili poluprazna”, ovisno kako se gleda i odgovara u kojoj situaciji, jedemo srednje skup odnosno srednje jeftin kruh, no potonje je slaba utjeha ako se zna da bismo po toj cijeni za kilogram kruha, i to bijeloga, morali izdvojiti gotovo tri eura – 2,82 eura. Preskupo za reći, a kamoli za platiti osnovnu namirnicu, i to još u zemlji s velikom žitnicom i s više nego samodostatnom proizvodnjom pšenice, ako se zna da su nam potrebe za tom krušaricom oko 400.000 tona, a proizvedemo ju i u lošijim godinama bar dvostruko više. Tako je i ove godine, u Hrvatskoj je žetva bila s natprosječnim prinosima, od šest do devet tona po hektaru i dobre kvalitete, odnosno 70 posto pšenice je druge i treće, deset posto prve i premium klase, a e2 posto četvrte klase, odnosno stočne pšenice. Znači, proizveli smo dvostruko više pšenice nego što su domaće potrebe. I ove godine morat ćemo uvesti nešto poboljšivača, no ne u velikim količinama kao lani, kada je žetva bila loša i kvalitativno i kvantitativno, a ni cijena ni približno nije zadovoljila ratare. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da se, dok se očekuju službeni podatci Državnog zavoda za statistiku, ne očekuje manje od 850.000 tona pšenice, iako je smo jesenas zasijali 17,6 posto manje nego u jesenskoj sjetvi 2022. godine. Podsjetimo i na ne tako davno vrijeme – početak inflacije i krize, kada su cijene kruha i pekarskih proizvoda letjele u nebo.

“Cijene kruha i pekarskih proizvoda su na visokim razinama i vjerujem da je turizam, turistička sezona, jedan od razloga zašto su te cijene više nego što bi trebale biti”, kaže Barišić, podsjećajući na razine cijena sirovine. “Mislim da pšenica nakon vremena pandemije koronavirusa nikada nije bila jeftinija. Već drugu sezonu imamo jeftinu sirovinu, pa je turizam možda razlog takvih cijena na pekarskim policama. Cijena pšenici i dalje nije zadovoljavajuća; na burzama je konstantno u padu - bila je 220 eura po toni, pa je pala na 215 eura, nema joj trenda rasta na burzama, oscilira, no s blagim naznakama daljnjeg pada. Sada je to 201 euro”, kaže direktorica Žitozajednice.

Prema kotacijama cijena tvrtke Žito, a posljednja je od 13. kolovoza, treća klasa pšenice je od 153 do 158 eura, premium zrno je 177, a za stočnu pšenicu ponuđen je 151 euro.

Jeftina pšenica

Vjeruje se da će se preniska cijena i ove godine odraziti na smanjenje površina pod najzastupljenijom krušaricom u Hrvatskoj. No ona je i dalje naša najtradicionalnija kultura i, bez obzira na smanjenje površina pod njom, i dalje je pola imamo za izvoz.

Član Upravnog obora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić, kaže kako je cijena kruhu gore otišla deset puta, a da je pšenica ostala na istome - oko 160 eura, no kada se izračuna manipulacija, to je, dodaje, 150 eura. Istovremeno, cijene kruha u pekarnici jednog trgovačkog centra trenutno su 0,80 do 1,80 euro.

IVICA GETTO

“Bilo bi dobro usporediti cijene kruha i pšenice prije 20 godina. Tada je njoj cijena bila 15 centi, a kruha oko 35 do 40 centi i to je to. Svi spominju inflaciju i rast troškova svoje proizvodnje, a nikoga nije briga za poljoprivrednika - ulazna sirovina cjenovno je jednaka prije 20 godina, a gotovi proizvod, kruh, višestruko je skuplji. Kilogram kruha ne smije biti skuplji od maksimalno 3,5 kune, tj. oko 50 centi - u pravilu je to izračun 15 centi za kilogram pšenice puta tri, a sada je, prema navedenoj ljestvici, kilogram gotovo tri eura, više od 20 kuna. Znači, za potrošače je taj proizvod višestruko skuplji, a za ratara inflacije nema. Stoga, mi smo zemlja s jeftinom sirovinom i skupim kruhom”, kaže Brlošić, dodajući kako je svjestan da će pekari ovakav njegov izračun i brojke primiti s krajnjim negodovanjem. Brlošić dodaje kako su cjenovni odnosi pšenice i kruha očiti primjer kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.