Judge hammer on the wooden tableilustracija, crna kronika, kriminal, kriminalac, pravosuđe, ubojstvo, korupcija, sud, freepik
freepik
17.8.2024., 07:00
MATERIJALNE ŠTETE OD KORUPCIJE

Gospodarski kriminal "pojeo" više od 650 milijuna eura

"Najpopularnija" nedjela su krivotvorenje dokumenata i zloporaba položaja

Gospodarski kriminal i korupcija u Hrvatskoj lani su prouzročili materijalnu štetu veću od 651 milijun eura, što je oko 83 posto više nego 2022. godine s 355,5 milijuna eura "zamračenih" iznosa. Važan je podatak da najviši dio iznosa prošlogodišnje štete od gospodarskog kriminaliteta u Hrvatskoj otpada na istarsku regiju, s rekordnih gotovo 560 milijuna eura u odnosu prema zagrebačkoj s 25,7 milijuna eura štete.

Štete bujaju

Do pretprošle godine Zagreb, odnosno područje Policijske uprave zagrebačke, imalo je najviši udjel materijalnih šteta u zemlji. Podatci su to iz godišnjeg izvještaja MUP-a, Službe za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada s referentnim podatcima za prošlu i pretprošlu godinu.

Prema MUP-ovoj statistici i dalje su "najpopularnija" kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije krivotvorenje službene isprave i zloupotreba položaja i ovlasti, slučajevi posrnulih političkih moćnika i interesno povezanih poduzetnika, koji svako toliko obogate stranice novina, portala i televizijskih minuta.

Uopćeno se smatra da se takva vrsta kriminala s koruptivnim djelima najviše događa u većim urbanim sredinama. No incidencija tih kriminalnih djela u raskoraku je s razmjerom i iznosima "zamračenog" novca. Razlog zašto je prošle godine Policijska uprava istarska na svom području evidentirala najveći nacionalni udio materijalne štete, od oko 560 milijuna eura, u odnosu prema preklanjskih 10,5 milijuna eura, može se promatrati dvojako – kao zavidan uspjeh policijskih i istražiteljskih timova u detekciji štete ili kao trend radikalnog koncentriranja veće količine novca i bujanja sumnjivih poslova u 2023. u odnosu prema prethodnom razdoblju. No, kad su u pitanju neki recentni slučajevi, ne treba zaboraviti da je upravo lani počelo dugoočekivano megasuđenje dvanaestorici menadžera uništenog Uljanika koje se pravomoćno tereti za gospodarski kriminal na štetu brodogradilišta težak 120 milijuna eura. Ipak, spomenuti iznos ne objašnjava ukupnu štetu, veću od pola milijarde eura, u Istarskoj županiji u jednoj godini.

MATERIJALNE ŠTETE U 10 ŽUPANIJA

POLICIJSKA UPRAVA * MATERIJALNA ŠTETA 2023.

Zagrebačka * 25.772.820 eura

Splitsko-dalmatinska * 4.840.955 eura

Primorsko-goranska * 9.087.708 eura

Osječko-baranjska * 4.394.676 eura

Istarska * 558.520.810 eura

Karlovačka * 3.281.457 eura

Vukovarsko-srijemska * 8.523.809 eura

Zadarska * 2.612.608 eura

Ličko-senjska * 7.879.018 eura

Virovitičko-podravska * 2.707.336 eura

Iako je 2023. u Hrvatskoj zabilježen statistički pad broja prijavljenih gospodarskih kaznenih djela za tek nešto više od deset posto, to ni na koji način nije utjecalo na smanjenje materijalne štete od gospodarskog kriminala, u koji se ubrajajaju i koruptivna kaznena djela. Naprotiv, iz godine u godinu ukupni iznosi šteta na nacionalnoj razini kontinuirano rastu, s varijabilnim regionalnim trendovima.

Prvi OBŽ

Uz Istru i Zagreb, područje PU primorsko-goranske lani je bilo treće u zemlji po visini "zamračenog" novca s nešto više od devet milijuna eura šteta od gospodarskog kriminala i korupcije. PGŽ je lani evidentirao 269 slučajeva, što je porast od 38,7 posto u odnosu prema 2022., kad su prijavljena 194 takva kaznena djela. Slijedi ga Vukovarsko-srijemska županija s oko 8,5 milijuna eura štete, koja je 2022. bila čak druga najpogođenija regija u Hrvatskoj po visini šteta, odmah nakon Zagreba. Zagreb kao najveći grad u zemlji i centar s najvećim brojem ekonomskih subjekata već dvije godine zaredom, 2023. i 2022., nema najviši broj kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal, s lanjskih ukupno 720 nedjela iz te domene registriranih na području PU zagrebačke. Lani je ponovno prva bila Osječko-baranjska županija sa 756 nedjela. Vukovarsko-srijemska županija kao treća na nacionalnoj ljestvici evidentirala je 461 slučaj s trendom porasta incidencije kaznenih djela gospodarskog kriminala i korupcije za 54,2 posto.

MUP ističe i neke pozitivne trendove promatrane kroz nacionalne okvire. "Ukupno je evidentirano 4429 kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta, što je 10,6 posto manje u usporedbi s podatcima za 2022. godinu. Za kaznena djela gospodarskog kriminaliteta osumnjičeno je 1189 osoba, što je 13,7 posto manje nego 2022. godine. U 2023. godini evidentirano je 747 korupcijskih kaznenih djela, što je 37,1 posto manje u usporedbi sa 2022. Počinitelja tih kaznenih djela manje je 63,5 posto. Prosječno je jedna osoba počinila 4,9 kaznenih djela iz te skupine", navodi se u analizi MUP-a.