Čak 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu hranu
Glad u svijetu porasla je u pandemiji koronavirusa, te ostaje jednako visoka treću godinu zaredom. U svijetu je gladna svaka jedanaesta osoba, a u Africi svaka peta, piše UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore u borbi protiv gladi – FAO – objavila je ovoga mjeseca novi izvještaj o svjetskom stanju gladi, u kojem zaključuje da je "svijet još uvijek daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja (SDG) 2, nulta stopa gladi".
Procjenjuje se da je 2023. godine gotovo 28,9 posto svjetske populacije – 2,33 milijarde ljudi – patilo od umjerenog ili ozbiljnog manjka hrane. Pothranjenost ostaje na gotovo istoj razini treću uzastopnu godinu nakon što je naglo porasla nakon pandemije COVID-19. Jedna od 11 osoba u svijetu i svaka peta u Africi bila je suočena s glađu ili manjkom hrane u 2023. godini. Na globalnoj razini glad ugrožava između 713 i 757 milijuna ljudi. Glad je i dalje u porastu u Africi, no ostala je relativno nepromijenjena u Aziji, a znatan je napredak postignut u regiji Latinske Amerike i Kariba. Ipak, zaustavljen je napredak prema širem cilju osiguravanja redovitog pristupa odgovarajućoj hrani za sve.
Rezultati dobiveni poboljšanom metodologijom mjerenja pokazuju da si više od trećine ljudi u svijetu, ili oko 2,8 milijardi, 2022. godine nije zapravo moglo priuštiti zdravu prehranu. Nejednakosti su očite, a zemlje s niskim prihodima imaju najveći postotak stanovništva koji si ne može priuštiti zdravu prehranu (71,5 posto) u usporedbi sa zemljama s nižim srednjim dohotkom (52,6 posto), zemljama s višim srednjim dohotkom (21,5 posto) i zemljama s visokim dohotkom (6,3 posto). Rezultati, smatra FAO upućuju na to da se UN-ov cilj nulte svjetske stope gladi do 2030. ne može nikako ispuniti. Predviđa se da će 582 milijuna ljudi biti kronično pothranjeno na kraju desetljeća, a više od polovine njih u Africi.
Postoji potreba za ubrzanjem transformacije naših poljoprivredno-prehrambenih sustava kako bismo ojačali njihovu otpornost na glavne pokretače i otklonili nejednakosti kako bismo osigurali da zdrava prehrana bude pristupačna i dostupna svima. Rješavanje problema gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti zahtijeva povećano i isplativije financiranje, ali trenutačno ne postoji jasna slika financiranja za sigurnost hrane i prehranu.