Požari ozbiljno prijete i u Slavoniji i Baranji
Poseban je problem nekontrolirano spaljivanje biljnog otpada
Dok vatrogasci i policija svakodnevno upozoravaju na oprez pri spaljivanju biljnog otpada, što je i zabranjeno u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada, građani upozorenja i dalje ignoriraju. Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u utorak u podne indeks opasnosti od izbijanja požara na slavonskim mjernim postajama u Osijeku i u Gradištu pokazivao je vrlo veliku opasnost, a u Slavonskom Brodu i na mjernoj postaji Gorice u Brodsko-posavskoj županiji ta je opasnost bila - velika.
Visoke kazne
Iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske podsjećaju građane da vremenske prilike, isušenost tla i biljne vegetacije pogoduju nastanku i širenju požara na otvorenom prostoru. “U većini slučajeva uzrok požara je nekontrolirano spaljivanje korova i suhe trave na poljoprivrednom zemljištu. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje požara iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje prilikom spaljivanja suhe trave, korova, biljnog otpada, grmlja, gustog šumskog raslinja i šikara, papira, smeća i otpadaka, odnosno paljenja vatre na otvorenom”, upozorio je Dragoslav Živković, glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Upravo zbog ljudske nepažnje u Brodsko-posavskoj županiji samo u ponedjeljak izbila su dva požara na otvorenom. Prvi požar izbio je na području općine Podcrkavlje, kada je zahvaćeno raslinje, voćnjaci, vinogradi i dijelovi šume. U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, a ugasili su ga pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Podcrkavlje. “Policajci su, u nazočnosti inspektora zaštite od požara proveli očevid, kojim je utvrđeno da je 75-godišnjak na svom imanju zapalio suhe biljne ostatke te je zbog nepažnje i djelovanja vjetra došlo do razvoja i širenja požara koji je zahvatio šire područje na susjednim imanjima. Policajci su o događaju upoznali Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, te nastavljaju kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja visine materijalne štete i podnošenja kaznene prijave protiv 75-godišnjaka zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom”, navodi Kata Nujić, glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske. Za to kazneno djelo Kazneni zakon predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
U drugom slučaju, na području općine Gornja Vrba, 35-godišnjak je spaljivao korov u svom vrtu, no izgubio je kontrolu nad vatrom, koja se raširila i zahvatila nisko raslinje na susjednim parcelama, pri čemu je opožareno oko 200 četvornih metara. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Slavonski Brod. Ni u tom požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, no nije nastala ni materijalna šteta. Policajci o tom događaju dostavljaju izvješće inspektoru zaštite od požara.
Savjeti
Za namjerno izazivanje požara predviđene su novčane kazne u visini od 1990 do 19.900 eura ili zatvor do 60 dana. Ako se radi o nehaju, novčane kazne kreću se od 260 do 1990 eura. Ako, unatoč svim opasnostima, upozorenjima i kaznama, građani ipak odluče paliti otpad usred ljeta, iz policije kažu kako su dužni poduzeti više mjera zaštite od požara. Iz policije posebno apeliraju na osobe starije dobi i lošeg zdravstvenog stanja da ne spaljuju biljni otpad.
“Prije početka loženja vatre o tome obavijestite nadležnu vatrogasnu postrojbu. Korov i biljni otpad može se spaljivati na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno s odredbama Zakona o šumama i odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koje donose gradovi, općine ili županije. Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad treba odabrati na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova, kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate. Prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje potrebno je očistiti od zapaljivog raslinja u širini od najmanje pet metara kako biste spriječili širenje požara. Pripremite sredstva za gašenje požara, i to vodu, pjenu i prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično. Vatru ne palite noću i za vjetrovita vremena i ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja. Osobe koje su se koristile ložištima na otvorenome dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra potpuno ne ugasi”, poručuju iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske. Preporučuje se da se biljni otpad kompostira.