Dan sijećanja na zatočenike srpskih logora i 32. obljetnica razmijene zarobljenika u Nemetinu
Komšić: Dok se u Srbiji ne promijeni vlast rješavanje naših tužbi ići će sporo ili nikako
Na dan 14. kolovoza 1992. godine iz srpskih koncentracijskih logora oslobođeno je kod Nemtina te razmjenjeno 714 hrvatskih branitelja i civila
Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) u srijedu je kod Spomenika "Vrata slobode" u Nemetinu prigodnim programom obilježilo Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora u Domovinskom ratu i 32. godišnjicu velike razmjene u kojoj je 14. kolovoza 1992. godine iz srpskih koncentracijskih logora oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila.
Zdravko Komšić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, ocijenio je da dok Vlade Hrvatske i Srbije ne sjednu za stol i dok na toj razini ne bude dogovora, tužbe logoraša podignute protiv Srbije ići će jako sporo ili čak i nikako.
- Mi smo kao društvo podnijeli kaznene prijave za ratni zločin u Srbiji, međutim to ide jako sporo jer Srbija to ne priznaje. Srbija pere ruke od svega i mi se nadamo i borimo i borit ćemo se da dobijemo, ako ništa drugo, odštetu, naglasio je Komšić držeći da dok se u Srbiji ne promijeni vlast u tom se slučaju neće ništa promijeniti.
Istaknuo je, također, da imaju maksimalnu potporu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra Tome Medveda tako što država financira tužbe koje nisu jeftine.
Prema njegovim riječima kroz Srpske logore je prošlo nešto manje od 8.000 osoba, prema zvaničnim podacima Crvenog križa.
- Prema našim podacima više od 30.000 ljudi prošlo je kroz logore, poručio je Komšić.
Da se preživjeli logoraši svake godine okupljaju u Nemetinu kako bi oživjeli sjećanje na sve zatočenike srpskih koncentracijskih logora, podsjetio je predsjednik HDLSKL Osječko-baranjske županije Damir Buljević uputivši poruku svima u Hrvatskoj, posebnom mladim generacijama, da se to ne treba zaboraviti i da trebaju znati kako su hrvatski branitelji slobodu izborili krvlju žrtvujući se za svoju Hrvatsku.
- Nismo zadovoljni brzinom procesuiranja ratnih zločina, to uvijek govorimo, dodao je Buljević ističući kako pomaka ima, ali da nisu zadovoljni s procesuiranjem odgovornosti časnika Jugoslavenske armije.
Podsjetio je, međutim, da je prije nekoliko mjeseci, nakon dvije godine koliko stoje tužbe u Beogradu, donesena prva nepravomoćna presuda u korist jednog logoraša koji je tužio Srbiju za ratnu odštetu.
- Srbija ne priznaje postojanje logora na svojim područjima i mislim da ova presuda suda u Beogradu u korist našeg logoraša može otvoriti jednu veliku priču koja bi mogla utjecati na sve logoraše koji su podnijeli tužbe. Kao što znate u ovom trenutku imamo više od 40 logoraša čije se tužbe nalaze na sudu u Beogradu, poručio je Buljević.
Obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana Mato Lukić podsjetio je kako se na današnji dan prije 32 godine na ovom mjestu zbio veliki događaj, najveći za one koji su razmijenjeni i njihove obitelji, ali i za cijelu Hrvatsku.
- Danas je zato važno istaknuti, pogotovo mlađim generacijama koje nisu doživjele Domovinski rat, ono što je teško i zamisliti, a to je da se velik broj hrvatskih branitelja koji su tada razmijenjeni vratio u svoje postrojbe te se nastavili boriti za slobodu, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svoje domovine. Na tome im treba odati ogromno priznanje. Danas, kada se u Hrvatskoj relativno dobro živi, posebno uspoređujući s ovim teškim vremenima i ratnim zbivanjima 90-ih godina, ali i kada pogledamo što se događa u svijetu, zaista je teško i zamisliti što su ovi ljudi prošli i koju žrtvu su podnijeli te im na tome treba odati priznanje. Treba na to podsjećati i još više cijeniti slobodu koju danas uživamo - rekao je Mato Lukić.
Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin kazao je kako mladi ljudi u Hrvatskoj moraju znali tko je započeo rat, tko je i u čije ime što činio i što se sve činilo našim ljudima da bi Hrvatska danas bila slobodna.
- Ponekad olako shvaćamo riječ sloboda, a ovi ljudi koji danas svjedoče o strahotama koje su proživljavali u srpskim logorima daju nam obvezu i zadaću da to prenosimo na mlađe generacije, kao i sjećenje i spomen na one koji više nisu s nama,- poručio je Dragan Vulin.