Prehrana u bolnicama često dobije epitet loše, a pacijenti se vole žaliti na ono što im u bolničkoj sobi ponude na tanjuru. Evo jednog takvog primjera, pacijenta koji se, ljutit zbog onog što su mu servirali u jednoj bolnici, požalio medijima: “Pečeni pileći batak (miris neugodan), kao prilog restani krumpir. Za salatu slanutak iz konzerve s malo sjeckanog luka. Juhe nema. Nekidan je za večeru poslužen komad mesa (miris neugodan) s tjesteninom samo skuhanom u vodi, bez ikakvog umaka, kao da smo stoka pa samo trebamo nešto u želudcu”, nabrojio je nezadovoljni pacijent i postavio pitanje piše li uopće bolničke jelovnike stručna osoba ili je to prepušteno trenutnoj inspiraciji kuhara.

Kvaliteta varira

Prehrana u bolnicama kompleksno je područje jer gotovo svaka dijagnoza ima neke svoje specifičnosti. Ono što jedemo, sastavni je dio liječenja, jer prehrana može prouzročiti bolest, a može pomoći i u liječenju. Gdje je granica između medicinski i nutricionistički opravdanih obroka s jedne strane i ekonomiziranja s troškom obroka u prenapregnutim bolničkim budžetima s druge strane, provjerili smo u više bolnica. Sve oni redom tvrde da im trošak prehrane ne opterećuje znatno bolnički proračun, da hranu nabavljaju od lokalnih proizvođača, a i da obroke koje serviraju pacijentima sastavlja stručno osoblje. Da problema s bolničkom prehranom ipak ima, priznaju u Hrvatskom društvu nutricionista i dijetetičara, gdje kažu kako kvaliteta prehrane varira od bolnice do bolnice. Iako je prehrana odavno prihvaćena kao integralni dio liječenja, što je i propisano odgovarajućim aktima, neki ravnatelji još ne shvaćaju da za bolničku prehranu moraju biti zaduženi dijetetičari, a ne ekonomisti.

“Prehrana je gotovo uvijek važna u liječenju, to je integralni dio liječenja. Ona bi se trebala modificirati kod svih dijagnoza jer svaka bolest ima neke svoje specifičnosti i modalitete liječenja. Ako imate određene terapije, one mogu utjecati na unos hrane ili imati određene nuspojave koje se mogu određenim modelima prehrane ublažiti, ukloniti. Također, postoje deficiti u organizmu koje treba sanirati, koristiti pripravke specifične za pojedine pacijente. Ako nemate osobu koja je tome posvećena, taj dio ostaje neodrađen”, kaže prof. dr. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica pri Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara.

Kako kaže Bruno Dernaj, voditelj Odjela za bolničku prehranu u Kliničkom bolničkom centru Osijek, zadovoljstvo pacijenata prehranom teško je generalizirati jer se velik broj njih mora pridržavati određenih prehrambenih restrikcija. “Prije svih tu se kao primjer moraju navesti srčani bolesnici, kojih je broj u svakodnevnom porastu, a koji zbog svog zdravstvenog stanja moraju konzumirati neslanu i što manje začinjenu hranu. Uz njih, tu su dijabetičari, bolesnici s netolerancijom na laktozu, gluten, bolesnici s teškoćama u mehaničkom konzumiranju hrane i mnogi drugi s još složenijim prehrambenim potrebama. Međutim, ako iz obzira izuzmemo one korisnike za koje zbog pravila struke i zdravstvenog stanja postoji opravdan razlog za nezadovoljstvo, sa sigurnošću možemo tvrditi da su generalno svi korisnici bolničke prehrane (i pacijenti i djelatnici ustanove) izrazito zadovoljni. Tome u prilog može se dodati činjenica da posljednje dvije godine nije prijavljena ni jedna žalba na usluge Odjela bolničke prehrane usprkos aktivnosti kojom je na razini ustanove izrađena platforma koja služi isključivo za prijavljivanje predstavki i nezadovoljstava vezanih uz bolničku prehranu”, kaže Bruno Dernaj.

Manjak osoblja

Kako dalje navodi, u KBC-u Osijek vodi se računa o zadovoljstvu pacijenata anketom o iskustvu i zadovoljstvu pacijenata u bolničkom liječenju, ali i direktnom komunikacijom kliničkog nutricionista s pacijentima. Prema anketi koja je na web-stranicama KBC-a Osijek svakodnevno dostupna, ocjenjuje se osobno iskustvo i zadovoljstvo pacijenta u bolničkom liječenju te, između ostaloga, obuhvaća i bolničku prehranu. Tako je u anketi o iskustvu i zadovoljstvu pacijenata u KBC-u Osijek prehranom više od 41 posto pacijenata dalo odličnu ocjenu, 25 posto pacijenata dalo je ocjenu 4, 16 posto ih je dalo ocjenu 3, njih 7 posto prolaznu ocjenu 2, a 12 posto pacijenata bilo potpuno nezadovoljno.

U KBC-u Zagreb, kao i u većini drugih bolnica, nabavom namirnica bavi se služba dijetetike. Osim pitanja kvalitete namirnica koje se bolnici dostave problem je i manjak osoblja u kuhinji. Kad počne sezona, a kuharima se ponude bolje plaćeni poslovi u sezoni, teško ih je zadržati. “Postoji velik entuzijazam kolega koji to rade, a u izvedbi nekad postoje realni problemi. Također, uvijek postoje ljudi koji će biti nezadovoljni. Bolnice imaju veliki pogon i veliki se broj obroka dnevno pripremi. Sve u pravilu funkcionira dobro i rijetke su situacije da se dogodi masovni neželjeni događaj”, kaže Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica s Rebra.

U većini bolnica trošak prehrane u budžetu bolnice ima udio od samo 0,5 posto. KBC Rijeka na prehranu svojih bolesnika troši milijun eura godišnje, a obroke planira Služba bolničke prehrane i dijetetike, u kojoj je zaposleno pet nutricionista, u dogovoru s nadležnim odjelnim liječnicima. “Jedinica za kvalitetu KBC-a Rijeka provodi ankete mjereći zadovoljstvo pacijenata za niz usluga, među kojima i zadovoljstvo bolničkom prehranom, za koju su prema podatcima iz rujna 2023. pacijenti u znatnoj većini iskazali zadovoljstvo”, poručuju iz riječkog KBC-a.