Prošle se godine, prvi put od ulaska Hrvatske u EU, više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što ih se doselilo u tu zemlju, odnosno u Njemačku se lani doselilo nešto više od 20 tisuća Hrvata, a istodobno se iselilo njih više od 24 tisuće, pokazuju podatci njemačkog ureda za statistiku.

Nesigurnost

Iako mnogi smatraju, posebno vladajući, da je riječ o promjeni dosadašnjeg negativnog trenda iseljavanja iz Hrvatske, demograf Stjepan Šterc ističe da se ne radi ni o kakvoj promjeni trenda, nego o slučajnim oscilacijama koje su karakteristične za "vremenski niz izrazito negativnog trenda".

“Oscilacije u migracijama su moguće, no problem je što ih političari odmah koriste u dnevnopolitičke svrhe i govore o promjeni trenda u uvjetima kada nemamo nikakvu migracijsku politiku", tvrdi Šterc, i podsjeća da je proces povratka iz Njemačke počeo još u vrijeme pandemije COVID-19, a posebno se pojačao zbog recesije u Njemačkoj. S druge strane, navodi dalje Šterc, Njemačka i razvijene zemlje zapada imaju problem s nesigurnošću, navečer vas je, kaže, strah sam šetati gradom, a u Hrvatskoj je taj osjećaj slobode dodatno bogatstvo koje privlači iseljenike natrag u domovinu.

GOJKO MITIĆ

Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta istaknuo da ćemo dostizanjem 82 posto razvijenosti Europske unije, što je najavio za kraj mandata njegove vlade, doći do točke na kojoj se događa preokret u iseljavanju, odnosno kad se iseljenici počinju vraćati u Hrvatsku. No Šterc kaže da je to jedna od zabluda, jer migracije nisu dominantno vezane uz ekonomsku razvijenost. "Pogledajte Njemačku! Jedna je od najrazvijenijih zemalja svijeta, a ima demografskih problema, kao i Japan. Problem kod njih je jedino što nisu dobro socijalno planirali, pa su jeftino uvozili radnu snagu, a pokazalo se da iz državnog proračuna troše više na socijalizaciju uvezenih radnika", objašnjava Šterc.

Pritom ističe da u uvjetima kad nemamo nikakvu migracijsku politiku, nju u Hrvatskoj umjesto Vlade vode poslodavci, koji neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i 190 tisuća radnih dozvola stranim državljanima. "Sada tih 190 tisuća pomnožite s deset i lako se da zaključiti kako ćemo za deset godina, uz nastavak iseljavanja, imati zamjenu stanovništva u Hrvatskoj", navodi Šterc, pri čemu posebno upozorava na negativan prirast stanovništva u Hrvatskoj.

Nove mjere

“Prošle godine imali smo najgore moguće demografske pokazatelje - sve županije, 96 posto gradova i 92 posto općina, bilježe prirodni pad broja stanovnika, a svake godine imamo 20 tisuća više umrlih nego rođenih", podsjeća Šterc.

Ministar demografije Ivan Šipić pozdravio je podatak da se više Hrvata vratilo iz Njemačke nego što ih se tamo odselilo, ali poručuje da će pravi uspjeh biti kada se u domovinu budu vraćale mlade obitelji, te je najavio "nekoliko novih mjera u proračunu". Iako novi ministar i novo ministarstvo na kapaljku puštaju informacije o novim demografskim poticajima, gostujući na Hrvatskom katoličkom radiju krajem srpnja, Šipić je najavio donošenje prvih konkretnih mjera na jesen. Prije svega, najavio je izmjene Zakona o strancima s ciljem rješavanja administrativnih prepreka s kojima se suočavaju povratnici, i to tako da će se prolongirati rok za rješavanje dokumentacije za Hrvate povratnike s jedne na dvije plus dvije godine. Izmjene zakona trebale bi, kaže, omogućiti lakši povratak Hrvata u domovinu.

“Mnogo je mladih i obrazovanih ljudi, zbog kojih smo prilagodili stambene politike, da se ne bi osjećali građanima drugog reda u svojoj domovini. Kad dođu u Hrvatsku, želimo da ih se dočeka, da im se uruči brošura kao pomoć, koja je u izradi. Ministarstvo oko toga surađuje s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Institutom 'Ivo Pilar' i Institutom za migracije i narodnosti te drugim institucijama", kazao je ministar. Također je najavio povećanje novčane pomoći roditeljima i snižavanje dobne granice za primanje mirovine. "Planira se povećanje jednokratnih novčanih potpora za novorođeno dijete s 300 na 600 eura. Nadalje, predlažemo da majka za svako rođeno dijete dobije godinu dana mirovinskog staža. Također, predložit ćemo povećanje novčane naknade tijekom roditeljskog dopusta. Planiramo udvostručiti trajanje plaćenog očinskog dopusta na 20 odnosno na 30 dana i povećati iznose doplatka za djecu za sve skupine korisnika", rekao je ministar demografije i useljeništva.

Istaknuo je i potporu države roditeljima odgojiteljima. "Pomaže se, ali ondje gdje majka stvarno želi roditi dijete više, država mora slušati, čuti i postupati hrabro", smatra Šipić.