Dok na hrvatskoj obali turističkim djelatnicima smanjeni broj dolazaka domaćih i stranih turista stvara glavobolje, u kontinentalnom dijelu zemlje broj turista nastavlja rasti, kako domaćih tako i stranih. Posljednjih godina domaći se gosti i ljeti sve više okreću domaćim destinacijama.

Rast u OBŽ-u

Predvodnik kontinentalnog turizma u Hrvatskoj je Osječko-baranjska županija, koja je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu prema rekordnoj prošloj godini zabilježila turistički rast od 8,6 posto u dolascima i 6,6 posto u noćenjima.

Postalo je uobičajeno da se u ljetnim mjesecima strani turisti koji dolaze na Jadran u tranziciji zadržavaju i na kontinentu, u Slavoniji i Baranji otkrivajući nove destinacije i ostajući nekoliko dana. Podatci Osječko-baranjske županije kažu da broj domaćih gostiju u usporedbi s prošlom godinom bilježi povećanje od 11,6 posto. I dalje su domaći gosti dominantni, a slijede posjetitelji iz Njemačke, Mađarske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Poljske i Austrije. Broj gostiju iz SAD-a porastao je za gotovo 40 posto, a riječ je o gostima koji dolaze riječnim kruzerima.

Turizam na području Osječko-baranjske županije bilježi kontinuirani rast posljednjih godina, a povećava se i dužina boravka turista. Rezultat je to, smatraju turistički djelatnici, sve kvalitetnije turističke infrastrukture, bogatije ponude i niza manifestacija. Rast od 8,6 posto postupni je rast po principu održivog turizma, bez naglih skokova. Na ovom području najviše ležajeva imaju ugostiteljski objekti za smještaj, objekti u domaćinstvu i hoteli.

Đakovački vezovi

GOJKO MITIĆ

Uz Osijek i Baranju, koji prednjače kao dvije posebne turističke destinacije u OBŽ-u, i Đakovo je iznimno zanimljiva destinacija turistima. Dok su u prvih sedam mjeseci u odnosu prema prošloj godini ukupno gotovo sve turističke zajednice na području Osječko-baranjske županije bilježile rast, TZ Baranje čak i u srpnju bilježi povećanje dolazaka za četiri posto, a noćenja za gotovo 21 posto. Matej Perkušić, direktor TZ-a Baranje smatra da je jedan od razloga dolaska stranih gostiju i cestovni koridor 5C, kojim u Hrvatsku dolaze gosti sa sjevera Europe. "Mi smo tranzitna destinacija za Nizozemce i one koji idu prema Jadranu, a odaberu nas na pola puta, gdje se zadrže dva-tri dana. Ima naravno i onih koji nas odabiru kao krajnju destinaciju. Broj stranih noćenja je povećan. Razlog tome je bolja povezanost i promocija Hrvatske turističke zajednice na određenim tržištima, kojima se posvetilo više pažnje. Svima nam je u interesu da budemo, ono što se konstantno govori, destinacija koja će živjeti cijele godine i na cijelom svom području", tvrdi Perkušić.

Ono što goste privlači u Baranju je, prema njegovoj ocjeni, činjenica da se radi o mirnoj destinaciji s očuvanom prirodom, kvalitetnim vinima i hranom. "Prije svega mir i sve veći broj kvalitetnijih smještajnih kapaciteta, koji sada nude i kuće za odmor s bazenima, tako da se i preko ljeta gosti mogu zadržati od sedam do deset dana na našoj destinaciji. Ovo je područje idealno preko ljeta za obitelji koje traže mir za povoljnije cijene nego u morskim destinacijama, a opet su u Hrvatskoj i lako si mogu organizirati izlet na more", smatra Perkušić, dodajući kako u budućnosti projektima planiraju poboljšati ponudu, označavanje biciklističkih staza da bi biciklistima, kojih je na ovoj ruti sve više, ponudili nešto novo.

Duža sezona

Umjetnik keramičar Daniel Astaloš kaže kako je jasno vidljivo da raste broj gostiju u Baranji. On ne nudi smještaj i hranu, nego uz izložbeni prostor uporabne keramike u parku Galerije "Stari mlin" Radionice keramike Asztalos u baranjskoj Suzi nudi odmor i uživanje u parku uz jezero s prirodnim izvorom. Njegova je park-galerija već niz godina neizostavni dio baranjske turističke ponude, i zbog radionica keramike koje organizira za goste, ali i kulturnih i umjetničkih događaja. "Naravno da sam primijetio povećani broj dolazaka, konkretno, među mojim su gostima bili Dubrovčani, ali i Talijani i Šveđani, koji su prvi put bili u Hrvatskoj. Kada sam goste iz Italije upitao što ih je dovelo na kontinent, baš u Baranju, s obzirom na to da gravitiraju moru, rekli su da ih je jednostavno ovaj dio Hrvatske zanimao. Dubrovčani su pomislili da je pivo 25 eura, a ne 2,5 eura i kada su to vidjeli u cjeniku, nisu mogli vjerovati. Šveđani su spavali u hotelu u Osijeku i tamo su im napravili program izleta u koji su uvrstili i mene. Kada su došli ovamo, rekli su da ih zanima kulen, odmah sam nazvao Kuću baranjskog kulena i poslao ih tamo. Gosti su bili oduševljeni kako smo dobro povezani i našom ljubaznošću. Organizirali smo im predivan dan u Baranji, i to po cijenama koje oni nigdje dalje ne mogu imati", priča Astaloš, dodajući da gosti ove godine dolaze iz zemalja iz kojih nikada nisu bili kod njega.

Naglašava također da gosti primijete kako je u ovom dijelu Hrvatske sve znatno jeftinije, od prenoćišta, gastronomije do sve druge ponude, koja ne zaostaje za onom drugih destinacija. "Posebno ponuda vina i noćenja, daleko je jeftinija, restorani su jeftiniji... Možeš za 15 eura pojesti vrhunskog smuđa, za što na moru ne možeš dobiti ni pizzu. Naše su sezone uvijek duže trajale, ranije počinjale, ali to i jest specifičnost ovog turizma. Gosti su danas preko interneta jako dobro informirani o cijenama, ocjenama pojedinih odredišta i sve to odigra ulogu", zaključuje Astaloš.

U prvih sedam mjeseci na području grada Đakova ostvareno je 13.166 noćenja, što je u odnosu prema istom razdoblju lani povećanje od 8,59 posto. Udio noćenja domaćih turista 2024. godine je 54,37 posto, a stranih 45,63 posto. "Destinacija trenutno nudi 570 ležaja s tendencijom otvaranja novih smještajnih objekata u sektoru privatnih iznajmljivača", kaže nam Marija Borko, direktorica TZ grada Đakova, napominjući da privatni iznajmljivači imaju i dodatnu ponudu.