Činjenica je da je ova turistička sezona "rahla" te da i u špici ima kapaciteta koji se nisu uspjeli popuniti. Jedni će reći da je razlog tome vraćanje konkurencije, skupoća ponude, štednja naših gostiju kod kojih je i dalje inflacija, pa svaki euro okrenu dvaput. Drugi će reći krivo je bujanje kapaciteta, i to ponajprije apartmanskih. Istina je u sredini jer se Hrvatska našla u procijepu "normalnog" turističkog razvoja i nepresušne potrebe kapitala da se vrti i oplođuje.

Stop apartmanizaciji

U Hrvatskoj udruzi turizma lani su javno pozvali na hitno zaustavljanje apartmanizacije navodeći podatak kako je samo u godinu dana u takvom obliku smještaja na tržište stavljeno 60.000 novih kreveta. Udio hotelskog smještaja pao je ispod 10 posto, te je najniži na Mediteranu.

Problem je, doduše, mnogo širi. Naime, osim samih apartmana problematične su i one nekretnine na moru koje su namijenjene čistoj kupoprodaji, pa, nakon što se stan proda, vlasnici se i ne prijave kao legalni iznajmljivači.

Sivo-bijele kocke s luksuznim stanovima te vile po obali niču kao gljive poslije kiše, prostor se nepovratno "rauba", a prosječan stanovnik nekog primorskog mjesta može samo sjesti i plakati nad cijenama kvadrata i činjenicom da je uz prosječnu hrvatsku plaću san o rješavanju stambenog pitanja nemoguća misija. Osim ako se ne pristaje na preseljenje dalje od famozne morske obale. I nije Hrvatska u tome jedina. U većini mediteranskih zemalja svako se toliko prosvjeduje protiv turističkog najma koji poskupljuje kvadrate i čini misiju osiguravanja krova nad glavom lokalnom stanovništvu nemogućom.

Podataka o tome koji se dio gradi s namjerom stavljanja na turističko tržište u obliku apartmana, a koji samo radi čiste prodaje nema, no jasno je da se bez restriktivnije prostorno-planske regulative neće puno napraviti. Obol stavljanju ove pošasti pod kontrolu trebao bi dati i novi Zakon o turizmu, za koji se uskoro očekuje javna rasprava o tri prateća pravilnika.

Hrvatski nekretninski eldorado zanimljiv je i strancima, osobito od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iako se procjenjuje da su i prije toga, primjerice, slovenski državljani na Jadranu imali 100.000 vikendica. Koliko stranci kupuju nekretnina te koliko ih je prijavljeno da iznajmljuju pokušali smo doznati u Poreznoj upravi s obzirom na to da za kupoprodaje nekretnina koje su im prijavljene, utvrđuju poreznu osnovicu.

Prema ovim podacima, samo lani su strani državljani u Hrvatskoj kupili 12.300 nekretnina. Može se očekivati većinu uz more. S time da je lani u Hrvatskoj porez razrezan za oko 137.000 kupoprodaja nekretnina. U 2022. su pak, od ukupno 137.000 kupoprodaja, stranci kupili rekordnih 13.300 nekretnina, a godinu prije od ukupno 123.000 kupoprodaja, na strane kupce otpada njih 9500. I u prvoj godini pandemije, 2020., bez obzira na sve restrikcije ostvareno je ukupno 103.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su stranci kupili njih 6200. Tako gruba računica kaže kako su u posljednje četiri godine strani državljani u Hrvatskoj kupili više od 41.300 nekretnina. Za usporedbu, od 2013. do 2020. kupili su oko 5000 nekretnina. Inače, u Poreznoj su upozorili i na to kako Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže službenim podacima o vlasnicima nekretnina na području Republike Hrvatske.

Prvi Slovenci

Koliko je toga legalno stavljeno na tržište? Simboličan broj. Doduše, podatke treba uzeti s malom rezervom jer obuhvaćaju kupoprodaje svih nekretnina i, primjerice, grobnih mjesta, zemljišta i ostalog. U Poreznoj upravi odgovorili su kako je u informacijskom sustavu, sa stanjem 16. srpnja ove godine, evidentirano ukupno 4942 stranih obveznika koji ostvaruju dohodak od imov​​ine s osnove iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a oporezuju se paušalno i ukupno 349 stranih obveznika koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji vode poslovne knjige. Početkom prošle godine, pak, evidentirano je ukupno 5050 nerezidenata - obveznika dohotka od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova. Brojka se, dakle, bitno ne mijenja, iako se godišnje strancima proda više od 10.000 nekretnina.

Kada je riječ o zemljama iz kojih dolaze strani kupci, neko vrijeme na vrhu je bila Njemačka, odnosno njemački državljani. Oni su najviše kupovali 2020., 2021. i 2022. Prije dvije godine su tako, primjerice, kupili 3600, a lani oko 3000 nekretnina. Prošle su ih godine pak pretekli Slovenci. Slovenski su državljani tako samo lani u Hrvatskoj kupili 3400 nekretnina. Treći su bili Austrijanci, Česi, Slovaci, a slijede državljani Bosne i Hercegovine, Mađarske, Poljske, Italije, Nizozemske, Švedske… Lani su županije s najviše kupoprodaja bile Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska te Zadarska županija.