Ured pravobranitelja osoba s invaliditetom lani je uputio 412 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama, pravnim i fizičkim osobama radi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, a od 294 u 2022. prihvaćeno je i provedeno njih 101, što je nedovoljno.

Pravobranitelj Darijo Jurišić ističe kako one nisu prihvaćene i implementirane u postotku u kojem bi htjeli, a za neke, poput osiguranja pristupačnosti, potrebna su određena novčana sredstava i zahvati, pa se preporuke i upozorenja prenose iz godine u godinu. Najviše pritužbi odnosi se na prava iz socijalne skrbi, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje te rad i obrazovanje.

"Ono što osobno vidim kao jednu od najvažnijih stvari koje moramo učiniti je razvijanje i poboljšavanje sustava rane intervencije, što traži međusektorsku suradnju, čega u Hrvatskoj nedostaje. Prema osobama s invaliditetom postoji predrasuda da su za njih najvažnija područja zdravstvene skrbi i socijalne zaštite, no sva područja su jednako važna", rekao je pravobranitelj za Hinu.

Kad su djeca u pitanju, puno ovisi o angažiranosti roditelja i njihovoj snalažljivosti, a rana intervencija smanjuje opseg mogućeg invaliditeta te osigurava veću samostalnost osobe.

Jurišić ističe Grad Zagreb kao pozitivan primjer ostvarivanja pristupačnosti u brojnim područjima, čemu pridonosi i postojanje posebnog odjela koji se bavi potrebama osoba s invaliditetom.

Pravobranitelj navodi kako se velik dio preporuka i upozorenja iz 2022. koji nije prihvaćen odnosi na sustav odgoja i obrazovanja. Roditeljima s djecom s teškoćama u razvoju veliki je izazov upisati dijete u vrtić, a kada ih upišu, dobiju ograničeno vrijeme boravka u vrtiću. Jako malo učenika s teškoćama u razvoju upisuje srednju školu nakon osnovne, pa je tako u upravo završenoj školskoj godini osnovnu školu upisalo 26.490 učenika s teškoćama u razvoju, a srednju njih 5468. Većina obrazovnih ustanova nije prilagođena osobama s invaliditetom, a profesori nisu dovoljno educirani za rad s njima, kaže pravobranitelj. Tu su od velike pomoći asistenti u nastavi, no problem je što nije riješen njihov radno-pravni status. Ured pravobranitelja stoga se zauzima da oni postanu zaposlenici sustava te da u pravima budu izjednačeni sa zaposlenicima.

Jurišić ističe i problem zapošljavanja. U registru je upisano oko 650.000 osoba s invaliditetom, koje čine 17 posto stanovništva, a zaposleno je njih samo oko 17.000. Ta brojka, naglašava Jurišić, iz godine u godinu raste, ali nedovoljno, a među njima je samo jedan posto visokoobrazovanih. "Problem je što osobe s invaliditetom obrazujemo za zanimanja koja danas više nisu potrebna na tržištu rada, poput pomoćnih i administrativnih te zanatskih i strukovnih zanimanja", istaknuo je.