Preko CEF-a, instrumenta Europske unije za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility), odobreno je više od sedam milijardi eura za ukupno 134 projekta koja će diljem Europe pridonijeti stvaranju "održive, pametne, ekološki prihvatljive i otporne mreže prometne infrastrukture".

Hrvatski projekti

U planu je gradnja nove ili unapređenje postojeće prometne infrastrukture kako bi se poboljšale željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste i kratke pomorske rute. Neki će se projekti također povezati s unutarnjim ili pomorskim lukama, zračnim lukama i multimodalnim terminalima.

Iz objavljene liste projektata vidljivo je kako će se podržati glavne prekogranične željezničke veze duž glavne mreže TEN-T, poput Rail Baltica, linije Lyon-Torino (koja povezuje Francusku i Italiju) i tunela Fehmarnbelt (koji povezuje Dansku i Njemačku). Nadalje, prekogranične točke između Ukrajine i Moldavije te zemalja EU-a (Rumunjska, Mađarska i Poljska) bit će poboljšane kako bi se omogućio lakši protok prometa za ukrajinski uvoz i izvoz. Također, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će uvelike usmjeren na vlakove i željezničke pruge diljem EU-a s ciljem poboljšanja interoperabilnosti i sigurnosti željezničkog prometa.

ZDENKO PUŠIĆ

Hrvatska je prijavila tri projekta, ukupne vrijednosti oko 42 milijuna eura, a radi se o projektima popravka lukobrana u luci Pula, potom studiji za elektronapajanje brodova u luci Rijeka i poboljšanju zaštitne ograde na autocesti A3, i to na dionici Lipovljani - Nova Gradiška. Hrvatske autoceste ističu kako je autocesta A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, dio 10. paneuropskog prometnog koridora (Austrija - Slovenija - Hrvatska - Srbija - Makedonija - Grčka, odnosno Bugarska i Turska), kojom se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza zapadne i jugoistočne Europe s Bliskim istokom, tj. Azijom. U europskoj mreži cesta nosi oznaku E-70, te je iznimno važna tranzitna prometnica i od međunarodnog je značenja u povezivanju istoka i zapada Europe, ali i autocesta najopterećenija teretnim vozilima, kažu u HAC-u. "Izvođenjem radova ugradnje odbojne ograde na dionici od Lipovljana do Nove Gradiške pridonijet će se ostvarenju dijela temeljnih ciljeva definiranih Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2021. - 2030. godine, kojem je i dalje cilj smanjenje stope smrtnosti u prometu", isitče HAC.

Manje nesreća

“S obzirom na to da se izgradnja autocesta i njihovo opremanje izvodilo u fazama duži niz godina, tehnička rješenja sustava zaštitnih ograda, poput klase, radne širine, postava... mijenjala su se prateći razvoj tehnologije i donošenje zakonskih akata. Hrvatske autoceste pokrenule su izradu projekata novelacije zaštitnih odbojnih ograda, čiji je cilj bio usklađenje sustava zaštitnih ograda na autocestama pod nadležnošću HAC-a s vrijedećim propisima, normama i EU direktivom, kao i povećanje sigurnost prometa poboljšanjem pasivnih sustava zaštite, što će direktno smanjiti posljedice prometnih nesreća (smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba). Tim se projektom izvode radovi postave zaštitnih odbojnih ograda kao sigurnosne nadgradnje prometne opreme na dionici s većim brojem prometnih nesreća, čija je izvedba prijeko potrebna za osiguranje visoke razine sigurnosti autocesta u skladu s Direktivom 2010/40/EU, a time i za podizanje sigurnosti autoceste A3 (Bregana - Zagreb - Lipovac). Time će se povećati zadovoljstvo korisnika u segmentu upravljanja prometom, pružiti kvalitetnija i brža usluga, smanjiti broj prometnih nesreća, smanjiti broj lakše i teško ozlijeđenih te smrtno stradalih osoba, a time i modernizirati prijevoz na mreži TEN-T", kažu u HAC-u. Dodaju kako je zamjena i ugradnja odbojnih ograda na dionici Lipovljani - Nova Gradiška nastavak projekta zamjene odbojnih ograda duž A3 započetog u 2023. godini zamjenom cjelokupne ograde na desnom kolniku autoceste između čvorova Jakuševac i Kosnica (zagrebačka obilzanica), na oba kolnika na dionici od NP-a Zagreb istok do čvora Križ, te radovima koji su u tijeku na dionici od čvora Nova Gradiška do čvora Slavonski Brod zapad. Projekt je sufinanciran sredstvima EU-a u visini od 85 posto, odnosno s 11,4 milijuna eura.

Iz CEF-a su izvijestili kako je ukupno podneseno 408 prijava, nakon evaluacije odabrana su 134 prijedloga za financiranje u iznosu od oko 7,1 milijarde eura, od 22,2 miljarde eura, koliko ih je ukupno zatraženo.