Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio u nedjelju, nakon završetka 309. Sinjske alke, kako je ta viteška igra vezana uz važne događaje u hrvatskoj povijesti, a danas je ona praznik veselja, koji ne smije biti obilježen pakošću i uživanjem u tuđoj nevolji.

"Alka je vezana uz važne korake naše povijesti, ona je počela 1715. godine, no bile su alke i u Imotskom, u Zadru, u Makarskoj i sve su nekako nestale između 1720. i 1750. Prvi se puta Sinjska alka u dokumentima  spominje 1798. godina u pismu jednog austrijskog upravitelja kapetanu sinjske tvrđave Jakovu Grabovcu", rekao je Milanović u prigodnom obraćanju nakon završetka Sinjske alke na kojoj je slavio alkar Jure Domazet Lošo.

U svom je govoru predsjednik najviše prostora posvetio dugoj povijesti ovog natjecanja koje se održava svake godine početkom kolovoza. Sinjska je alka bila fleksibilna i pratila je događaje, ali nije bila politična, ustvrdio je predsjednik države. 

"Onda se dogodio preokret dostojan klasične grčke drame, a to je Domovinski rat koji se završio velikom pobjedom Hrvatske vojske u prvim danima kolovoza, upravo u vrijeme kada se održava Sinjska alka. Je li to slučajnost ili providnost, ne znam", rekao je Milanović.

"Ovo je praznik veselja, ne pakosti, ne zlobe ili uživanja u tuđoj nevolji koje je nakon Oluje bilo. Neki ljudi neće nikada shvatiti, mnogi se češu tama gdje ih svrbi, ali mi znamo da je naš put bio ispravan", naglasio je.

Ovogodišnje natjecanje alkara Milanović je pratio u društvu predsjednice Kosova Vjose Osmani, zemlje čija je sudbina, prema riječima hrvatskog predsjednika, slična ali ne identična sudbini Hrvatske.

"Nas je u početku branilo malo dobrih ljudi, pomoć nismo imali, svi ti saveznici i prijatelji sjedili su skrštenih ruku. Kosovo je započelo s velikom podrškom koja se u međuvremenu izgubila i nestala. Sada je prepuštena kao zemlja slučaj, pet članica Europske unije i NATO saveza nije priznalo Kosovo. Zato je danas ona moja gošća", napomenuo je.

Milanović je također podsjetio na vrijeme Napoleonove vladavine kada je Sinjska alka na neko vrijeme bila zabranjena.

"Znate kakva je bila francuska vlast, sklona čudnim običajima. Tako im Crkva nije odgovarala, svećenike su zatvarali, a Sinjsku alku zabranili. Onda je 1818. godine obnovljena za vrijeme austrijskog cara Franje I. Od sredine 19. stoljeća ona se trčala na rođendan Franje Josipa 18. kolovoza", kazao je.

Svoje obraćanje završio je riječima "jednog doajena hrvatskog novinarstva", porijeklom iz okolice Sinja. "Držanje je sve i konju i čovjeku, a alka mora biti sama lipa, lipša i najlipša. U njoj se moraju vidjeti odgoj, junaštvo, tradicija, poštenje i radost. Alka mora biti radost", poručio je predsjednik Milanović.