Istraživanje: Kako bi glasovali hrvatski građani da su danas predsjednički izbori?
Dnevnik Nove TV ekskluzivno donosi prvo istraživanje izbornih preferencija za predstojeće izbore za predsjednika RH. U istraživanje su uključeni kandidati i potencijalni kandidati koji se u ovom trenutku spominju, no za očekivati je kako će ih biti još. Tako, na primjer, u istraživanju nije ponuđen kandidat Domovinskog pokreta ili kandidat Mosta, što bi moglo značajno utjecati na strukturu odgovora.
Oko načina izbora predsjednika u Hrvatskoj, birači su prilično ujedinjeni – 91 posto ispitanika smatra da je izravni način izbora predsjednika dobar, 7 posto bi da predsjednika bira Sabor, a svega 2 posto nema odgovor.
Ovlasti predsjednika
S druge strane, podijeljeni su oko pitanja koje se tiče ovlasti predsjednika – 46 posto ispitanika bi predsjedniku Republike dalo veće ovlasti, njih 7 posto ovlasti bi mu smanjilo, dok 44 posto smatra da one trebaju ostati kakve su sada. 3 posto nema mišljenje o ovom pitanju.
Zanimljivo je i da gotovo svaki drugi ispitanik smatra da je funkcija predsjednika važna. Točnije, to je odgovorilo njih 49 posto. Da je funkcija osrednje važna smatra njih 24 posto, dok za prilično visokih 27 posto ispitanika funkcija predsjednika nije važna.
Na pitanje zašto im je funkcija predsjednika RH važna, ispitanici su mogli birati više odgovora. Najviše njih, 63 posto, istaknulo je sukreiranje vanjske politike i predstavljanje Hrvatske u svijetu. Za gotovo svakog drugog, odnosno 49 posto njih, funkcija predsjednika važna je jer je on zapovjednik oružanih snaga. Slijedi veliki društveni utjecaj te odgovori „predsjednik je korektiv vlasti“ i „moralni autoritet“.
56 posto ispitanika istaknulo je da im je važno tko je ta osoba, odnosno tko je predsjednik Republike. Za 23 posto njih to je osrednje važno, dok svakom petom, tj. njih 21 posto, to nije važno.
Podrška kandidatima
Prema glasovima samo onih birača koji će sigurno i izaći na izbore, aktualni predsjednik Zoran Milanović izbor je za 32 posto ispitanika. Njegov glavni takmac – kojem politički i logistički leđa čuvaju HDZ i dio partnera – Dragan Primorac je na visokih 28 posto.
Nezavisna Marija Selak Raspudić solidno kotira s 20 posto. Nije javno potvrđena, ali iz Možemo! se spominje Ivana Kekin – ona ima 9 posto podrške. 5 posto odgovorilo je da bi sigurno glasovali, ali ne žele odgovoriti za koga, a 8 posto ispitanika želi nekog drugog kandidata od ponuđenih.
Za Zorana Milanovića podjednako bi glasali birači oba spola, stariji, zaposleni, birači SDP-a, ali i dio birača Mosta, Domovinskom pokreta i simpatizera platforme Možemo! te najveći udio stranački neodlučnih.
Dragan Primorac češći je odabir kod muškaraca, starijih, umirovljenika, birača HDZ-a, ali i najvećeg udjela birača Domovinskog pokreta.
Za Mariju Selak Raspudić su više žene, srednje dobi, ali i studenti, najviše birača Mosta – no treba reći da MOST za sad nije predstavio svog kandidata. Za nju su i oni koji ne podržavaju “velike” stranke.
Ivanu Kekin kao predsjednicu podjednako vide oba spola, a posebice mladi, učenici i studenti. Najveća podrška dolazi iz stranke Možemo! iako njihovi simpatizeri u velikoj mjeri daju podršku i Milanoviću i Selak-Raspudić.
Podrška kandidatima u drugom krugu izbora
Zorana Milanovića u drugom bi krugu podržalo 49 posto ispitanika, a Dragana Primorca njih 40 posto. 6 posto u tom slučaju ne bi glasovalo ni za koga, a 5 posto bi nekog od njih dvojice zaokružilo, ali nije htjelo odgovoriti za koga.
U drugom krugu birači Možemo! i Mosta većim dijelom podržavaju Milanovića, dok se birači Selak Raspudić raspoređuju tako da bi 42 posto njih glasalo za Zorana Milanovića, a 37 posto za Dragana Primorca.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske, od 1. do 3. kolovoza 2024. godine. Pogreška mjerenja je +/–4%. za cijeli uzorak, dok za rejtinge iznosi +/-4,9%.