Uvoz hrane veći je gotovo 300 posto: Domaće u otpadu, uvozno u trgovinama

osijek, 16 veljače 2024, 9,30 sati, tržnica, ponuda, voće, povrće, cvijeća, cijene, novinar ivan alilovićsnimio zdenko pušić

3.8.2024., 09:23

Suzana Župan

Od ulaska u EU

Uvoz hrane veći je gotovo 300 posto: Domaće u otpadu, uvozno u trgovinama

S 1,7 milijardi 2013. uvoz je lani narastao na 4,6 milijardi eura * Rastao je i izvoz, ali puno manje

Dok javnost ovih dana svjedoči tužnim prizorima bacanja povrća po polju, a povrtlari pojašnjavaju da su se na taj drastičan čin odlučili iz prosvjeda zbog preniske otkupne cijene svog uroda, kao razog navode i nekontrolirani uvoz hrane, isti taj uvoz u stalnom je porastu. Dio proizvođača ovih dana odlučio se neprodano povrće podijeliti, a građani su besplatnu robu razgrabili u kratkom vremenu. I dok povrtlari najavljuju kako bi takvih akcija moglo biti još, uvoz hrane i dalje se nesmiljeno povećava.

“Uvijek ispred nas"

Od ulaska u EU, odnosno od 2013. do danas, podaci su Državnog zavoda za statistiku, uvoz hrane i živih životinja porastao je za čak 280 posto - 2013. godine iznosio je 1,7 milijardi eura, a lani je njegova vrijednost bila čak 4,6 milijardi. Istovremeno izvoz hrane i živih životinja 2013. bio je 903 milijuna eura, a 2023. godine 2,8 milijardi eura, što znači da je i on, istina, rastao, i to za gotovo 300 posto, no vrijednost mu je lani gotovo upola manja od vrijednosti uvoza, odnosno lani je pokrivenost uvoza izvozom bila 61 posto. Ta je pokrivenost 2013., ulaskom Hrvatske u EU, bila oko 52 posto, a najveća je bila 2021. godine - 70 posto. Brojni tvrde da je Hrvatska postala poput skladišta drugim zemljama članicama za njihove viškove nekvalitetne robe.

U TRGOVINAMA VOĆE I POVRĆE LOŠE KATEGORIJE

“Svjedoci smo ogorčenja potrošača zbog toga što se u trgovačkim lancima nudi voće i povrće posljednje kategorije koje sigurno ne bi moglo naći svoje mjesto na policama u brojnim članicama EU-a. Nažalost, inspekcije se i dalje bave zdravstvenom ispravnošću, no ne i kvalitetom uvoznih roba. Moramo biti kritični i reći da je jedan od razloga i što se naši proizvođači ne udružuju, proizvode stihijski i za nepoznatog kupca, a to je najgori način da budu ucijenjeni od otkupljivača i da svoju robu ne mogu prodati. Dobivamo i pritužbe potrošača da su proizvodi domaćih proizvođača, posebice na tržnicama, preskupi, a s obzirom na kupovnu moć građana, oni se u tim situacijama odlučuju za cijenu, a ne za kvalitetu i domaći proizvod. Mogući pozitivan korak je to što je Podravka postala vlasnik poljoprivrednog biznisa Fortanova grupe, a Podravka je lider u pokretanju kooperacije. Vjerujemo da će s ovim preuzimanje potaknuti nove procese i da bi to mogla bi prijelomna točka da naši proizvođači proizvode za poznatog kupca, po unaprijed ugovorenim otkupnim cijenama, Očekujemo da će Podravka sada jačati kooperaciju u svim aspektima proizvodnje. Stihijski nastup na tržištu, s malim količinama i visokim cijenama, nije put kojim treba ići jer država nema mehanizme da zabrani uvoz, posebice iz EU-a. Našim je proizvođačima potrebna bolja organizacija i udruživanje kao jedini način da ojačaju snagu na tržištu”, kaže Jakopović.

Kako god, za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem kaže se "da bi mogli hraniti pola Europe", ali u proizvodnji hrane Hrvatska većinom nije samodostatna, većinu hrane se uvozi. Proizvodnja ne pokriva u cijelosti hrvatske potrebe za mesom, mlijekom, povrćem, voćem, jajima, medom... Danska svinjetina, lignje iz Patagonije, med iz Kine... samo je djelić uvozne šarolikosti na trgovačkim policama. S druge strane, Hrvatska je samodostatna u pšenici, kukuruzu, mandarinama, višnjama, gotovo ju je dosegnula s kupusom, peradi. Samodostatnost je jedan od važnih pokazatelja snage gospodarstva, poljoprivrede jedne zemlje, njezine industrije, prerade. No to je, pokazuju i najnoviji potezi povrtlara, i stvar uređenosti ekonomije, politike cijena, odnosa uvoza i domaće proizvodnje u procesima globalizacije, kao i jedinstvenog tržišta EU-a.

DjakovoMirko Kolic, svinjogojac iz Budrovaca

“Mi smo od 2013. jedno tržište EU-a i nema više priča u klasičnom smislu o 'uvozu hrane'. Nažalost, nemamo veliku proizvodnju i mali još nisu svjesni globalnog tržišta. Sada dajem svinje ispod tržišne cijene - manja je od realne 10 posto, zato što je poremećaj. Kina je uvela sankcije, neće meso iz Španjolske jer je Europa nametnula carine na njihova električna vozila, i to meso iz Španjolske dolazi i k nama. Nema tu ljubavi, to je biznis, zakon ponude i potražnje. Žao mi je svakog proizvođača koji je nespreman za sve to", kaže svinjogojac iz Đakovštine Mirko Kolić.

U proizvodnji voća Hrvatska pokriva manje od 50 posto svojih potreba, petinom pokriva tek potrebe za stolnim grožđem, a domaćom proizvodnjom povrća pokriva 63 posto potreba.

VRLO MALO ROBE IDE U TURISTIČKU SEZONU

Na upit kako komentira nedavni čin povrtlara kada su bacali urod po polju, svinjogojac Mirko Kolić kaže kako takav čin ima svoju težinu, svoju poruku upozorenja. “Velike su zemlje Europske unije uređene, ondje se proizvođači bave proizvodnjom, a trgovci rade svoj posao, a kod nas je sve to još stihijski. Još nam treba vremena. U tijeku je, primjerice, turistička sezona, a ja ju ne osjetim. Jako malo robe dam na more, beznačajno. Jer velike hotelske kuće u vlasništvu su stranaca i oni direktno pošalju narudžbu u svoju zemlju. Zašto bi robu kupio za euro kad, primjerice, može za 50 centi”, kaže Kolić i dodaje da bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja trebala više “češljati” ovu problematiku.

“Uvijek je uvoz ispred nas. Mi dođemo na red tek kad se uvozna roba proda, kada se očiste skladišta od jeftine uvezene robe", komentira uvoz hrane povrtlarka Danijela Stanešić iz virovitičkoj kraja. "To su najniže otkupne cijene za naše povrće dosad; tražili smo od otkupljivača da bar budu na lanjskoj razini, no nisu pristali", negoduje Stanešić, koja je svoju robu besplatno dijelila građanima, no potpuno razumije kolege koji su pristupili radikalnom koraku kao što je bacanje povrća po polju kao vapaju zbog preniskih cijena, ali i i zbog velikog uvoza. Jer računice po tim cijenama nije bilo, uz to se dogodio i zastoj, a skladišta je trebalo osloboditi za dolazak nove robe.

Med u bačvama

“Hrvatska poljoprivredna komora ogorčena je što se takve situacije događaju i dalje na hrvatskom tržištu, odnosno da u trenutku kada na tržište dolazi domaća proizvodnja, trgovački lanci i uvozni lobiji uvoze voće i povrće sa svjetskog tržišta lošije kvalitete i po cijenama koje su ispod proizvođačkih. HPK već dugi niz godina nastoji pokrenuti državu da se ove situacije promijene, a poznato je da smo više puta tražili da se formira povjerenstvo koje će pratiti proizvođačke cijene i one iz uvoza, kako bi se utvrdilo što je ono što se prodaje ispod proizvođačke cijene na domaćem tržištu. Nažalost, nismo uspjeli u tome, ali i dalje nastojimo uvjeriti nadležne kako je vrijeme da se stane nakraj s ovim praksama, jer na ovaj način gubimo sve više proizvođača i proizvodnji", kaže predsjednik HPK-a Mladen Jakopović. Konstatira da uvoz hrane, a posebno voća, povrća, mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda i dalje raste i da je to ono što nas kao društvo i državu treba zabrinjavati.

NA POLICAMA 70 POSTO UVOZNOG MEDA

Kada je riječ o brašnu i pekarskim proizvodima, njegova proizvodnja od ulaska u EU smanjena je za 34 posto, a istovremeno smo uvoz povećali za čak 18 puta - s nešto više od 2000 na više od 45.000 tona. Najviše ga uvozimo iz Mađarske, sada i iz Ukrajine. U proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, podaci su iz 2023., pokriva se 73 posto domaćih potreba. Domaći mljekari žale se na jeftino, trajno mlijeko koje ne smatraju mlijekom, nego prerađevinom, a ima ga na policama već od 60-ak centi, što je jako mala razlika u odnosu prema otkupnim cijenama domaćeg mlijeka. Nadalje, domaća proizvodnja jaja pokriva 92,5 posto tržišta. Samodostatni nismo ni u proizvodnji meda, a njegov uvoz zadaje probleme domaćim pčelarima. Kažu, njihov med leži u bačvama jer ga ne mogu prodati, a sada je stigao i jeftini med iz Ukrajine. Član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Udruge pčelara Đakovštine Željko Tomić kaže kako je u trgovinama na policama do 70 posto uvoznog meda. “Uz kineski med sada je tu i ukrajinski, koji je izazvao dodatni poremećaj. Uvozni lobi je jak, puno je patvorina, a kolegi iz Bjelovara u bačvama stoji 30 tona meda jer ga nitko ne otkupljuje. Nas, domaće pčelare, pitaju je li to pravi med, što nam izaziva gorčinu, a u trgovačkim centrima kupci to ne pitaju jer misle da je taj med prošao sve kontrole”, žali se Tomić.

“Vrijeme je da osvijestimo potrebu da ojačamo domaću proizvodnju, a ne da ju i dalje uništavamo. Svjedoci smo da su ovih dana proizvođači jabuka uputili apel kolika bi trebala biti minimalna otkupna cijena jer u suprotnom prijeti daljnje urušavanje i te proizvodnje", kaže Jakopović.

#Uvoz Hrane