Svake godine uoči 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj slavi Dan domovinske zahvalnosti i obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, u Srbiji počinje podsjećanje na "zločinačku operaciju" i navodni progon Srba. Beogradski Fond za humanitarno pravo upozorava kako se i obilježavanje 29. godišnjice Oluje, kao i prijašnjih godina, u Srbiji pretvara "u političko zlorabljenje sjećanja na stradale". Vlast u Srbiji, navode, ne pomaže žrtvama Oluje kako bi ostvarile status civilnih žrtava rata. "Nijedna žrtva Oluje u Srbiji i dalje ne može ostvariti svoja prava jer postojeće zakonsko rješenje, osim što ne zadovoljava potrebe žrtava, diskriminira žrtve koje su nastradale izvan teritorije Srbije. To civilne invalide i obitelji žrtava Oluje lišava financijske, zdravstvene i psihosocijalne potpore institucija. Postojeće zakonsko rješenje iz kruga mogućih korisnika isključuje i nekoliko tisuća izbjeglica iz Hrvatske koje su pripadnici MUP-a Srbije prisilno mobilizirali kolovozu i rujnu 1995. godine. Samo oko 20 posto prisilno mobiliziranih izbjeglica ostvarilo je pravo na naknadu štete, dok su mnogi zbog administrativnih prepreka i zastare ostali bez te mogućnosti. Nekoliko desetaka izbjeglica stradalo je nakon vraćanja na bojište. FHP stoga traži izmjenu postojećeg zakonskog okvira i poboljšanje položaja civilnih žrtava rata", navodi se u priopćenju Fonda za humanitarno pravo u povodu 29. godišnjice Oluje i dodaje kako "odluka da se državna komemoracija ove godine održi 3. kolovoza u Loznici predstavlja grubu političku zlouporabu stradanja Srba iz Hrvatske i njihove patnje".

“Umjesto uspostavljanja dostojanstvenog dana sjećanja na žrtve, vlast godinama državnom komemoracijom s neumjesnim dramskim rekonstrukcijama ratnih događaja vulgarizira sjećanje na stradale. Oglušujući se o potrebu za mjestom sjećanja, vlast lokacije komemoracija uvjetuje svojim političkim interesom. Tako je ovogodišnja komemoracija iskorištena u svrhu obračuna s građanima Loznice koji prosvjeduju protiv uredbe Vlade o rudarenju litija", navode u FHP-u.