Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je pismo mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i slovačkom Robertu Fici te čelnici Europske komisije Ursuli von der Leyen u kojem je izrazio spremnost Hrvatske i Janafa za transport nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, a nakon što je Ukrajina u srijedu odlučila suspendirati tranzit nafte ruske kompanije Lukoil preko svojeg teritorija.

Plenković je na sjednici Vlade istaknuo da je pismom signalizirana spremnost da se rafinerijama u Slovačkoj i Mađarskoj omogući transport nafte u kapacitetu većem od 14 milijuna tona te da je Janaf "spreman pregovarati s MOL-om o transportu i osiguranju energetske sigurnosti u izmijenjenim uvjetima".

Spomenutim zemljama srednje Europe tako je ponuđen alternativni dobavni pravac za rusku naftu koji neće ići cjevovodima preko Ukrajine, nego će se dopremati tankerima do Hrvatske pa Jadranskim naftovodom do njihovih rafinerija. Stručnjak za energetiku i umirovljeni profesor s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta, dr. Igor Dekanić podsjeća da Janaf može transportirati mnogo više nafte od potrebnih 14 milijuna tona. "Janaf je izvanredno održavan i potpuno spreman sustav koji može nadoknaditi potrebe za naftom zemljama srednje Europe koju više ne mogu dopremati iz Rusije preko Ukrajine", uvjeren je Dekanić i navodi da je Jadranski naftovod, građen prije 40 godina, inicijalno bio izgrađen za kapacitet od 20 milijuna tona koji se vrlo lako može povećati na 35 milijuna tona. Podsjeća da je bio izgrađen ne samo za dopremanje nafte jugoslavenskim rafinerijama nego i za rafinerije u Mađarskoj i bivšoj Čehoslovačkoj, koje su na kraju odustale od suradnje pod pritiskom Sovjetskog Saveza, pa je cijeli projekt financirala Ina. "Srećom su te dvije zemlje odustale, jer mogle su tražiti suvlasništvo u Janafu, što bi rezultiralo nižom cijenom transporta jer bi tamošnje rafinerije kao suvlasnici nastojale sniziti troškove, što je ekonomski opravdano", pojašnjava Dekanić i dodaje da bi rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj mogle zatražiti suvlasništvo u Janafu, "ali ne nužno". Također dodaje da, osim ruske nafte, u zemlje srednje Europe Janafom može dolaziti raznih naftnih kompanija. "Nama je u interesu da se Jadranski naftovod, koji je u većinskom državnom vlasništvu, koristi. Tko ima višak novca, neka sada uloži u Janafove dionice, sigurno će u budućnosti zaraditi", savjetuje Dekanić.

Uz LNG terminal, kojemu je kapacitet udvostručen za dva i pol puta, te Jadranski naftovod, Hrvatska sve više dobiva na važnosti kao regionalno energetsko čvorište, od čega bi mogla imati koristi, napominje Dekanić. "Cijela sjeverna i zapadna Europa se 'digla' na nafti i plinu nakon što je 1973. godine nafta poskupjela s tri na 12 dolara po barelu, pa se intenzivno počelo ulagati u istraživanje nafte i plina. Norveška i Nizozemska su zbog toga postale mali energetski divovi", podsjeća Dekanić.