Svaka je druga intervencija hitne medicinske službe bila nepotrebna

Osijek, 01. 09. 2021, Juzna obilaznica, juzni kolnicki trak, kod Stadionskog naselja. Prometna nesreca, ocevid, policija, vatrogasci, hitna.snimio GOJKO MITIĆ

30.7.2024., 09:58

Ljerka Bratonja Martinović

HITNA OPTEREĆENA NEHITNIM PACIJENTIMA

Svaka je druga intervencija hitne medicinske službe bila nepotrebna

Hitna služba često služi i za rješavanje konjunktivitisa, upale srednjeg uha, dermatitisa i drugog

Hitna medicinska služba (HMS) u vrijeme špice turističke sezone zatrpana je poslom. U mjesecima pojačane gustoće prometa i milijunskih posjeta domaćih i inozemnih gostiju, uz redovite timove HMS-a, građanima i turistima na raspolaganju je i 18 dodatnih timova HMS-a koji su smješteni na frekventnim lokacijama duž prometnica, a 24-satna dežurstva traju sve do 15. rujna. Prema podacima HMS-a, tijekom prošle turističke sezone, dodatni timovi imali su ukupno 4735 intervencija kojima su uspješno zbrinuli 4803 hitna pacijenta.

Najviše infarkta

Ukupne intervencije HMS-a u prošloj su godini potvrdile dugogodišnji negativni trend u kojem se na hitnoj službi rješavaju zdravstveni problemi koji tu ne spadaju. Zbog akutnog infarkta miokarda hitne službe lani su izišle na teren u 3375 intervencija, a 8568 puta intervenirale su zbog cerebrovaskularnog inzulta ili moždanog udara. Riječ je o visokoprioritetnim stanjima u kojima je pravovremeni dolazak na teren i pružanje prve pomoći pacijentu, a onda i prebacivanje u bolnicu, od presudnog značenja za spašavanje ljudskog života.

“NAŠI PACIJENTI IMAJU PRAVO NA SVE”

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne osjećaju se nimalo odgovornima za poplavu nehitnih pacijenata u hitnoj službi. Vikica Krolo, obiteljska liječnica iz Splita i dopredsjednica Hrvatske liječničke komore (HLK) za primarnu zdravstvenu zaštitu, kaže kako je problem u pacijentima, a ne u liječnicima. “Naši pacijenti imaju pravo na sve, i oni idu kad mogu. Nema to veze s liječnicima obiteljske medicine, koji imaju svoje radno vrijeme, odrađuju 200.000 pacijenata dnevno u Hrvatskoj, i ne može se reći da ne rade i da zbog toga pacijenti idu na hitnu. Oni idu na hitnu jer im se može, jer nemaju nikakva ograničenja”, ističe Vikica Krolo. Hitna medicinska služba ima trijažu, a dobra trijaža služi da se procijeni je li pacijent hitan ili nije, podsjeća. “Onaj tko se javi na telefon hitne službe, mora biti dobro educiran da može procijeniti što može čekati i što može odbiti. Ako oni nikoga ne mogu vratiti tko im dođe na vrata, to je njihov problem. Moj pacijent, kojem se ne da čekati moju smjenu do sutra, a bole ga leđa, dođe u hitnu na injekciju. Ja se sto puta ljutim na moje pacijente, ali njima je tako zgodnije, usput im je otići na hitnu. Ne žele malo potrpjeti bol i uzeti tabletu. Pacijenti danas rade ono što im je dopušteno, to nema veze s liječnicima obiteljske medicine”, poručuje ova liječnica.

Hitna služba, ona izvanbolnička, bavila se, međutim, i mnogim drugim stvarima, a neka od njih mogla su se riješiti i negdje drugdje. Tako je u 2023., prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), zabilježeno ukupno 672.746 intervencija izvanbolničke hitne službe, od kojih su tek nešto više od polovine bile intervencije na terenu, odnosno nekom javnom mjestu ili u domu oboljelog, a ostatak se odnosio na preglede pacijenata u ambulantama hitne medicine. Obavljeno je 363.276 intervencija na terenu, a u ambulantama je zabilježeno 309.470 pregleda pacijenata koji su procijenili da im treba hitna medicinska skrb.

Infarkt i moždani udar, dakle, stanja su zbog kojih se na teren izlazi vrlo rijetko. Ipak, u intervencijama prednjače kardiovaskularne bolesti, ističu u HZHM-u, slijede neurološke bolesti. Lani je tako zabilježeno više od 99.000 intervencija hitne službe zbog različitih prijeloma, uganuća, opeklina, otrovanja lijekovima i biološkim tvarima... Kardiovaskularne bolesti, reumatske srčane bolesti, hipertenzija, ishemične i cerebrovaskularne bolesti, ateroskleroza i tromboza, bile su razlogom 61.000 intervencija, a neurološke bolesti poput poremećaja kretanja, migrene, epilepsije, cerebralne paralize i drugih poremećaja živčanog sustava, potaknule su manje od 17.000 intervencija. Kako je pokazalo izvješće HZHM-a o radu izvanbolničke hitne u 2023., hitna služba s druge strane služi i za rješavanje konjunktivitisa, upale srednjeg uha, dermatitisa i sličnih tegoba kojima je mjesto svagdje, osim u hitnoj službi.

“LJUDI SU KOMOTNIJI, SVE ŽELE ODMAH”

U 2023. godini HMS-u je preko brojeva 112 ili 194 upućeno ukupno 1.280.553 poziva, a bilo je oko 363.000 intervencija na terenu, što znači da se u prosjeku na teren izlazi kod svakog četvrtog poziva. U 22 posto intervencija, ili tek svakoj petoj, radilo se o životno ugroženom pacijentu. U 66 posto slučajeva hitne su službe izlazile na teren zbog stanja koja su potencijalno opasna za život i traže liječnički pregled. Kad je riječ o pozivima hitnoj službi, udio nehitnih pacijenata zbog kojih je hitna izašla na teren znatno je manji te se lani kretao oko 11 posto. Ipak i takvih je poziva bilo više od 40.000, što znači da su se hitnjaci znatan broj radnih sati morali baviti i umirivanjem i preusmjeravanjem pacijenata koji nisu hitni slučajevi. “Takva je situacija već godinama ne samo kod nas nego i u bolnicama na hitnim prijemima. Ljudi su postali komotniji, zahtijevaju više, brže, sve mora biti odmah”, komentira predstavnica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

“Vodeći uzrok intervencija su sve kardiovaskularne bolesti, nakon toga neurološke bolesti, a onda imamo i sezonski povećan broj intervencija koje su rezultat ljetnih vrućina, javljaju se proljevi, zarazne bolesti i slično. To dolazi po određenim fazama", tumači Milena Car, voditeljica Službe za medicinske poslove HZHM-a. Kad bi se gledala čitava godina, prednjači kardiovaskularna problematika.

osijek, 27 rujna 2023, 11,30 sati, kbc, bolnica, ohbp, objedinjeni hitni bolnički prijem, prvi dan rada, zdravstvo, novinar vesna latinovićsnimio zdenko pušić

Kažnjavanje nemoguće

Pacijenti koji se jave hitnoj službi kategoriziraju se u tri skupine - A (crveni) prioritet, H (žuti) prioritet i V (zeleni) prioritet. Crveni prioritet stanja su opasna za život, odnosno stanja koja bi to mogla iznenada postati. Žuti prioritet označava stanja koja su potencijalno opasna za život i koja zahtijevaju pregled liječnika. Zeleni prioritet označava stanja koja ne zahtijevaju hitnu medicinsku skrb. U 2023. godini 83.016 intervencija, ili 12,3 posto, bile su intervencije crvenog prioriteta, 312.231 (46,4 posto) intervencije žutog prioriteta, a čak 277.499, ili 41,2 posto zauzele su intervencije zelenog prioriteta. Podaci, dakle, i dalje upozoravaju na veliko opterećenje pacijentima koji ne trebaju hitnu medicinsku skrb, već skrb drugih djelatnosti u zdravstvenom sustavu. Lani je gotovo svaki drugi pacijent u hitnoj službi zapravo trebao drugog liječnika, a ne "hitnjaka".

LJETO JE ZA “HITNJAKE” POSEBAN IZAZOV

Ljeto je za hitnu službu poseban izazov. Povećani broj intervencija prebacuje se na priobalje, a u Zagrebu i kontinentalnim županijama smanjene su potrebe za izlaskom na teren. Ipak, toplinski valovi kojima sve češće svjedočimo povećavaju broj poziva hitnoj službi, što zbog sunčanica ili toplinske iscrpljenosti, što zbog slabosti, malaksalosti i kolapsa, kratkotrajnog gubitka svijesti, koji se mogu povezati s visokim temperaturama. U priobalju se hitna od ove godine oslanja i na brze brodice i hitnu helikoptersku medicinsku službu, što joj značajno olakšava posao. “Te su službe kompatibilne, sve je to dio jednog sustava. Oni dolaze tamo gdje timovi HMS-a ne mogu doći, ili ne mogu dovoljno brzo. To je olakšanje za sustav, osobito za područja koja su teže dostupna, poput otoka”, ističe Milena Car. Za potrebe turista kojima hitno zatreba liječnička pomoć županije, organiziraju ljetne turističke timove, koji bi trebali pokrivati i hitnu i obiteljsku medicinu, ali većinom se svedu na hitnu. “HZZO plaća dodatne timove po autocestama, iz godine u godinu sve više, i ne bi trebali biti nezadovoljni, ali turističke ambulante bi u prvom redu trebale biti odgovorne za povećani broj turista. Neke županije to dobro organiziraju, a neke ne. Događa se i da neke županije ustroje turističku ambulantu, ali to ne objave, pa ljudi ne znaju gdje potražiti pomoć”, ističe naša sugovornica.

“Više-manje omjer hitnih i nehitnih pacijenata uvijek se tako kreće. Time nismo zadovoljni jer pacijenti zelenog prioriteta ne bi trebali biti naši, oni su rezultat nemogućnosti da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dobiju nekakvu uslugu. To je kontinuirani problem, uglavnom se u tom pogledu ništa ne mijenja. Takvi pacijenti dođu u hitnu jer ne mogu dobiti uslugu u PZZ-u, ali je to donekle i stvar komocije naših građana. Kad nam dođu u hitnu, mi ih ne smijemo odbiti", kaže Car. "U hitnim ambulantama, gdje su se pacijenti ušetali sami, imali smo prošle godine 46 posto svih intervencija. Čim se pacijent može sam ušetati, možete pretpostaviti da stanje nije toliko hitno", ističe.

Doista hitnih pacijenata, kojima je život bio ugrožen, lani je u hitnim ambulantama bilo 2986, ili samo 0,9 posto od ukupnog broja pacijenata u takvim ambulantama. "Zelenih" ili nehitnih bilo je 275.000, ili 76 posto.

Ideje o novčanom kažnjavanju pacijenata nemoguće je realizirati, smatra. "Činjenica je da se ljudi uvijek mogu pozvati na to da oni ne znaju što je hitno, a što nije hitno. Jasno je da postoje i neke situacije gdje ljudi zakasne jer su krivo procijenili stanje pacijenta. Jako je to sklizak teren", objašnjava Car.

#Hitna Medicinska Služba #Hitna Pomoć