Ilegalne migrante u zapadnu Europu vozili su i taksijima
U Hrvatskoj je u dvije godine okriveno ukupno 120.350 ilegalnih migranata, najviše u dubini teritorija
Razbijen je još jedan krak hobotnice krijumčara ilegalnih migranata na balkanskoj ruti. U Rumunjskoj je uhićeno osam osoba, zbog krijumčarenja ljudi iz Bugarske te njihova prijevoza u zapadnu Europu. Za prijevoz su koristili vozače zaposlene u privatnim taksi-službama.
Kako doznajemo iz Europola, uz krijumčare rumunjskih i sirijskih državljana privedena su i 32 migranta pronađena u jednoj od sigurnih kuća. Pojedinci su prevoženi i u kamionima skriveni između robe. Svaki migrant plaćao je između 5000 i 10.000 eura za "kompletnu uslugu" krijumčarenja do konačnog odredišta.
Podsjetimo, samo do kraja ožujka u Hrvatskoj su uhićena 592 krijumčara migranata, a prošle godine bilo ih je 1850. Uglavnom su krijumčari stranci, a prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom dvije godine u Hrvatskoj je okriveno ukupno 120.350 ilegalnih migranata. Prošle godine uhićeno ih je gotovo 20 tisuća više nego godinu prije, točnije u 2023. godine hrvatska je policija uhvatila 69.726 ilegalnih migranata, a u 2022. godini njih 50.624
Najviše ih je prošle godine uhvaćeno kada su već stigli u dubinu hrvatskog teritorija, i to njih 54.026, 13.727 uhićeno je u blizini granice, 1134 na graničnom prijelazu, a 839 prihvaćeno ih je od policije druge države odnosno vraćeni su u Hrvatsku. Najviše je i prošle godine bilo ilegalnih migranata iz Afganistana, i to 22.100, što je povećanje od 48,6 posto u odnosu prema godini prije kada ih je bilo 14.877. Turskih državljana prošle godine uhvaćeno je 13.480, što je povećanje od 228 posto u odnosu prema 2022. kada ih je bilo 4110. Najveće povećanje od 2389 posto bilo je državljana Maroka, kojih je lani uhvaćeno 6248, a godinu prije tek 251. Veliko je povećanje i broja Kineza kojih je 2023. uhvaćeno 1286, što je povećanje od 945,5 posto u odnosu prema godini prije, kada ih je policija uhitila 123.
Najviše ilegalnih migranata zatečeno je u Karlovačkoj županiji - 23.363, na drugom mjestu je Zagrebačka županija s 13.431, a na trećem Brodsko-posavska županija, gdje ih je uhvaćeno 10.178. Ova slavonska županija u 2022. godini bila je na prvom mjestu s 14.262 uhvaćena ilegalna migranta.
Krajem siječnja i početkom veljače ove godine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u samo jednoj akciji uhićeno je 19 krijumčara na balkanskoj ruti. Pri tome je uhićena i žena u BiH koja je bila organizatorica i vođa mreže krijumčara, a pri pretrazi deset lokacija u BiH i Hrvatskoj zaplijenjena su vozila, elektronička oprema i oko 65.000 eura u gotovini. Migranti su često bili smješteni u skrovište ispod podova automobila, što je prijevoz činilo izuzetno opasnim.
Godine 2023., prema podatcima Europola, bosanskohercegovačko-hrvatska granica bila je drugi najkorišteniji prijelaz za krijumčare u ovom dijelu Europe. U 2024. kriminalci su dodatno intenzivirali svoje aktivnosti na relaciji Bosna i Hercegovina - Hrvatska - Slovenija. Balkanska regija ključno je tranzitno područje za sekundarna kretanja, gdje kriminalne mreže proaktivno nude svoje usluge neregularnim migrantima, zbog čega je, kako bi pružio zajednički odgovor na ovaj kriminalni fenomen, Europol u ožujku 2023. uspostavio regionalni OTF (Operativnu grupu) koji uključuje Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Njemačku i Sloveniju, koji je usredotočen na borbu protiv kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata duž glavnih migracijskih ruta Zapadnog Balkana, ističu u Europolu.