16.07.2022., Zagreb - Tim Nacionalnog pozivnog centra za zrtve kaznenih djela i prekrsaja odrzao javnu akciju povodom devete obljetnice. Photo: Leonardo Bosnar/PIXSELL
PIXSELL
29.7.2024., 10:18
POZIVNI CENTAR ZA ŽRTVE KAZNENIH DJELA

Žene upućuju devet od deset poziva zbog nasilja

Volonteri pomažu žrtvama i ohrabruju ih da ustanu protiv nasilja

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (NPC) u proteklih 11 godina zaprimio je čak 17.844 poziva ugroženih osoba i njihovih bližnjih preko telefonske linije volontera 116 006.

Primljeni pozivi žrtava najčešće su se odnosili na nasilje u obitelji, prijetnje, silovanja, krađe, teške ozljede i prijevare. Devet od deset poziva vezano je uz rodno uvjetovano nasilje, a odnosi se na prijave koje upućuju žene, priopćila je Udruga za podršku žrtvama i svjedocima čiji je više puta nagrađeni program NPC-a 16. srpnja obilježio 11. godinu uspješnog rada.

Anonimno i dostupno

Besplatna telefonska linija postoji od 2013., anonimna je i dostupna 24 sata dnevno, svakog dana na hrvatskom i engleskom jeziku, a educirani volonteri pružaju žrtvama emocionalnu podršku, pravno i praktično informiranje te upućuju ih na organizacije civilnog društva ili institucije.

Iz Udruge podsjećaju da je linija NPC-a osvojila čak osam nagrada i priznanja, među kojima su državne nagrade za koordinatoricu volontera i za organizatora volontiranja, nagrada za najboljeg organizatora volontiranja, volonterska nagrada za najbolji primjer dobre prakse uključivanja volontera i Mladi promotori medijacije. Među spomenutim priznanjima NPC dobitnik je i Europske nagrade za kvalitetu volontiranja mladih. Linija 116 006 standardizirani je europski broj za pružanje podrške žrtvama kaznenih djela, a, osim u Hrvatskoj, uvedena je u Irskoj, Češkoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Portugalu te Nizozemskoj.

PORUKA IZ NPC-a: ZNAJTE DA NISTE SAMI

“Neovisno o mjestu boravka, statusu prijave, već potraženoj pomoći, periodu trpljenja nasilja ili pitanja s kojima biste nam se obratili, znajte da svakim danom 24 sata dnevno, uključujući vikende, blagdane i praznike, anonimno i besplatno možete dobiti sveobuhvatnu podršku i informacije pozivom na 116 006 te znati da niste sami”, poručuju iz NPC-a. “Linija je usmjerena na pružanje podrške i pomoći osobama koje se nađu u ulozi žrtve i svjedoka, neovisno o tome je li kazneno djelo ili prekršaj prijavljen ili nije. Osim osoba direktno pogođenih nasiljem liniju mogu nazvati i članovi obitelji, svjedoci te svi koji se žele informirati o pravima koja se zajamčena žrtvama kaznenih djela. Ako znate nekoga komu je potrebna podrška, ne znate kome biste se obratili vezano uz nasilje kojem svjedočite, želite pomoći, nazovite 116 006”, apeliraju volonteri.

U NPC-u dežuraju volonteri i volonterke, a prolaze opsežnu obuku kojom se osposobljavaju za početak pružanja podrške telefonskim putem. Osim osnovne obuke, kontinuirano se usavršavaju u području pružanja emocionalne podrške i pravnog informiranja kroz praćenje izmjena zakona i sudske prakse te u poznavanju drugih institucija i organizacija civilnog društva verziranih u radu sa žrtvama. Volonterke i volonteri educirani su da pristupaju pozivateljicama i pozivateljima bez predrasuda i osude, s visokom dozom empatije i strpljenja. Cilj je zajednički - ohrabriti i osnažiti žrtvu da ustane protiv nasilja i motivirati je na pronalaženje daljnje pomoći i podrške u sigurnom okruženju bez straha. Svakodnevno usavršavajući svoje vještine, članovi NPC-a sudjeluju u raznim društvenim aktivnostima izvan Centra koje su usmjerene na podizanje svijesti o položaju žrtava i svjedoka u Hrvatskoj i informiranju šire javnosti o postojanju podrške pozivom na 116 006. U suradnji s drugim institucijama i nevladinim organizacijama, educiraju se i na specijaliziranim radionicama na kojima imaju priliku naučiti više o potrebnim znanjima i vještinama za pružanje podrške. Neka od znanja NPC dijeli i na matičnom blogu volonterki i volontera.

Kontrola i izolacija

Društvena podrška u kontekstu nasilja nad ženama istraživana je kao primarni potencijalni zaštitni čimbenik i smatra se jednim od najvažnijih instrumenata zaštite žrtava. Ipak, višegodišnja znanstvena istraživanja također pokazuju da žene žrtve nasilja imaju nisku razinu percipirane socijalne podrške i da je iskustvo nasilne viktimizacije povezano sa smanjenjem broja prijatelja.

Razloge za to može se pronaći u različitim tehnikama kontrole koje počinitelji nasilja koriste kako bi socijalno izolirali žrtvu i time ju dodatno stavili u položaj da je o njima ovisna. Veliku ulogu u sustavu podrške žrtvama nasilja imaju u organizacije civilnog društva, ali ne treba zaboraviti i bliske osobe, članove obitelji, prijatelje, susjede i radne kolege. No tipična je situacija žrtve nasilja njezina osamljenost koju manipulativno potiče nasilnik apriori je udaljavajući da se povjeri nekome osobno, bližnjima i prijateljima na koje je žrtva mogla donedavno računati u nekim manje težim situacijama. Time postojanje linije 116 006 s empatičnim i educiranim ljudima postaje iz godine u godinu sve važnije.

nasilje nad ženama, travanj 2024.
pixabay

Podrška žrtvama nasilja u obitelji pruža se kroz institucije policije, Državnog odvjetništva, sudova, zavoda za socijalnu rad i zakonom su im omogućena prava koja im mogu pomoći da lakše prođu kroz kazneni ili prekršajni postupak. Neka od njih su pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela, odmah nakon počinjenog kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno, pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i institucionalnu potporu organizacije za pomoć žrtvama, pravo na pratnju osobe od povjerenja, kao i privremeni smještaj u odgovarajuću ustanovu. Nažalost, ispod radara javnosti nerijetko ostaju suptilniji oblici psihičkog nasilja. Iz godišnjih izvještaja pučke pravobraniteljice vidljivo je da su među žrtvama sve češće osobe starije dobi, samci ili bračni drugovi za koje odrasla djeca “nemaju vremena”. Želja za brzim nasljedstvom, prijepisom imovine ili ušteđevine često je motiv emotivnih ucjena nezasitnih potomaka prema vlastitim roditeljima, bakama ili djedovima.