Jean Monnet Modul ''Europska unija i rodna ravnopravnost'' projekt je koji je odobrila i sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, a prijavila ga je i vodi Anita Blagojević, redovita profesorica ustavnog prava s Katedre ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku, zajedno sa svojim stručnim projektnim timom suradnika.

S projektom se krenulo 1. studenoga 2023. godine s ciljem edukacija, osvješćivanja javnosti i samih žena u područjima vezanim uz probleme rada, ravnopravnih odnosa, nejednakih plaća, a kao posljedice toga i nejednakih mirovina, zaštite zdravlja odnosno reproduktivne zaštite prava žena i sveprisutnog nasilja u obitelji. Profesorica Blagojević kroz ovaj projekt potiče rješavanje problema rodne ravnopravnosti sustavnom edukacijom od osnovne škole nadalje. "O bilo kojem području ljudskih prava govorili, moramo krenuti od toga da nam sustavno nedostaje edukacije od malih nogu. Edukacija o važnosti ljudskih prava, onda i o ulozi žena i muškaraca u društvu, o ravnopravnosti, jednakim mogućnostima, jednakim šansama i koristima", smatra Blagojević.

Do sada su u sklopu projekta izvedene razne aktivnosti - radionice u zimskom semestru, predavanja i seminari na pravnom studiju i studiju socijalnog rada, te istraživačke aktivnosti, izlaganja na konferencijama i objave radova članova Modula. "Kroz akademski rad potaknuli smo važnost rodne ravnopravnosti, te važnost temeljnih zadataka EU-a. Jednako tako, ovaj projekt igra ključnu ulogu u širenju znanja i razumijevanja o EU-u, a pridonosi i promicanju europskih vrijednosti. Rodna ravnopravnost označava jednaka prava, mogućnosti i odgovornosti bez obzira na spol i jedan je od temeljnih principa modernog društva. Problem rodne ravnopravnosti postoji od samih početaka naše civilizacije te ga nalazimo gotovo svagdje, od radnog mjesta i škole do privatnog života i odgoja. Kako nas povijest uči, žene su često bile diskriminirane i lišene osnovnih prava, no s pravom možemo reći da ni danas ovaj problem nije potpuno riješen", podsjeća prof. Blagojević.

Smatra ipak da se situacija postupno mijenja nabolje zbog strateškog djelovanja Europske komisije, a tijekom posljednjeg desetljeća EU je postigao znatne napretke zbog rodne osviještenosti. "Rezultat toga je postupno povećanje broja žena na tržištu rada, izjednačavanje rodne razlike u primanjima, suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Također, veći je broj žena na visokim funkcijama i u politici u odnosu prema prošlosti, međutim u Hrvatskoj je i dalje situacija daleka od idealne", konstatira rezultate dosadašnjeg rada kroz projekt njegova voditeljica.

Blagojević napominje da poticaj za stvaranje ovog projekta, čiji je nositelj Pravni fakultet Osijek, dolazi iz nedostatka znanja o vrijednostima, pravima i načelima na kojima počiva EU. "Stoga je jedan od temeljnih ciljeva projekta omogućiti studentima stjecanje novih znanja u području rodne ravnopravnosti te poticanje kritičkog razmišljanja i razvijanja kolektivne svijesti. Kako bi se pravovaljano informiralo studente o spomenutoj temi, ove je akademske godine provedeno niz radionica u sklopu ovog projekta. Od važnijih je istraživanje baze podataka i informacija u EU-u i rodnoj ravnopravnosti, pravo na pobačaj, te rodna ravnopravnost u razdoblju krize", tvrdi Blagojević dodajući kako na projektu radi zajedno s članovima projektnog tima Ivanom Tucak i Ivicom Pavićem.

Važna je i uloga i doprinos samih studenata. Lana Belošević, Lara Buzina, Milana Macura, Klaudia Mandić, Ana Milardović, Emanuel Miloš, Magdalena Nujić, Ines Satinović, Petra Sokolović, Nora Stilinović, Ruta Špirić i Lara Žaper radili su na mnoštvu samostalnih izlaganja na predavanjima, nakon čega su uslijedile i otvorene rasprave o izloženim temama. "Imali smo priliku sudjelovati u dvjema polemičnim debatama. Prva je bila fokusirana na zastupljenost žena u hrvatskoj politici, a u drugoj se raspravljalo o značenju europskih izbora za mlade. Debata o ženama u politici otvorila je mnoga pitanja o rodnoj ravnopravnosti, zastupljenosti žena u političkim institucijama i preprekama s kojima se žene suočavaju u političkom životu", kazao nam je student Emanuel Miloš, dodajući da su pridodali i veliku važnost malom postotku žena u politici te razlozima zbog čega je takvo stanje, odnosno je li u pitanju njihova nezainteresiranost ili je to zapravo rezultat rodne diskriminacije od strane muškaraca prema ženama. "Tema je privukla jednaku pažnju i aktivno sudjelovanje muškog dijela sudionika", rekle su nam studentice ističući kako je debata pomogla ženskom dijelu sudionika da se oslobode bojazni od izvođenja bilo kakvog javnog posla za koje imaju jednaka prava kao i muškarci.

Završetak ovog projekta predviđen je za kraj listopada 2026. godine.