Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, strana su ulaganja u prva tri mjeseca ove godine iznosila milijardu i 24,7 milijuna eura, što je znatno više u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine, kad su strana ulaganja iznosila "tek" 460,2 milijuna eura.

Ako se nastavi ovim tempom, Hrvatska bi mogla nadmašiti rekordnu 2021. godinu, kada su strana ulaganja iznosila više od 3,9 milijardi eura. Također, riječ je o snažnom oporavku inozemnih investicija nakon 2023. godine, u kojoj je zabilježen najniži iznos stranih ulaganja u posljednjih pet godina, posebno nakon pandemijske 2020., a primjerice strana ulaganja u prvom kvartalu 2022. godine iznosila su tek 80,1 milijun eura.

Strani su ulagači, kao i posljednih godina, najviše investirali u financijski sektor, 380 milijuna eura, znatno više od 99,9 milijuna eura, koliko su uložili u prvom kvartalu prošle godine, a slijedi ga sektor farmaceutike s uložena 252 milijuna eura stranih investicija. Stranci su nastavili ulagati i u nekretnine. Tako su u prva tri ovogodišnja mjeseca u nekretnine investirali 104,5 milijuna eura, što je znatno više u usporedbi s 40,6 milijuna eura ulaganja u prvom lanjskom tromjesečju. Rekordna vlasnička ulaganja u nekretnine ostvarena su 2022., kada je investirano 907 milijuna eura, da bi prošle godine inozemna ulaganja u hrvatske nekretnine pala na 570 milijuna eura. Prema stranim ulaganjima slijedi sektor trgovine na malo sa 68 milijuna eura stranih investicija, zatim telekomunikacije sa 65 milijuna eura ulaganja te građevinarstvo, tj. gradnja zgrada, s 51 milijun eura ulaganja. U odnosu prema istom kvartalu prošle godine, vidljiva je promjena redoslijeda u interesima stranih ulagača u Hrvatskoj. Dok su u prvom tromjesječju ove godine strani ulagači po visini ulaganja najviše investirali u bankarstvo, farmaciju, nekretnine, veleprodaju i građevinarstvo, u istom lanjskom kvartalu najviše inozemnih investicija išlo je prema bankarstvu, a potom u poštu i telekomunikacije, nekretnine, opskrbu električnom energijom i toplom vodom te građevinarstvo.

Farmaceutika, koja je u prva tri ovogodišnja mjeseca privukla 252 milijuna eura ulaganja, nije bila ni u prvih pet sektora stranih ulaganja u lanjskom prvom kvartalu, iako je prošle godine izbila na sam vrh stranih ulaganja od 500 milijuna eura. Gledano po zemljama, najviše inozemnih eura do kraja ožujka stiglo je iz Nizozemske, 320 milijuna eura, a iz Njemačke, primjerice, tek 14,7 milijuna, gotovo kao iz Bosne i Hercegovine, iz koje je došlo 14,5 milijuna eura stranih ulaganja. Pritom podsjetimo da su Nijemci prošle godine investirali 542 milijuna eura, a godinu prije 603 milijuna.

Nizozemsku po ulaganjima slijedi Italija sa 125,2 milijuna eura, Austrija sa 113 milijuna eura, Slovenija sa 109,2 milijuna i Luksemburg sa 108,5 milijuna eura inozemnih investicija. Ostale države iz kojih nam dolaze strana ulaganja bilježe ulaganja manja od 100 milijuna eura, među kojima prednjači Švedska (78,4 milijuna eura), Bahrein (35,7 milijuna eura), Mađarska (34,8 milijuna eura), Francuska (21,1 milijun eura), Mauricijus (15,5 milijuna eura), Njemačka, BiH, Sjedinjene Države (13,8 milijuna eura) dok na sve ostale zemlje otpada 19,8 milijuna eura izravnih stranih investicija. Kod Švicarske je zabilježen negativan iznos stranih ulaganja od – 136 milijuna eura i najvjerojatnije se radi o izvlačenju dobiti tvrtke sa sjedištem u Švicarskoj Konfederaciji. Od 1993. godine do prvog kvartala ove godine u Hrvatskoj su evidentirane ukupno 46,2 milijarde eura izravnih stranih ulaganja. Od toga najveći udio od 15 posto otpada na ulaganja iz Nizozemske, zatim iz Austrije (14 posto), Njemačke (11 posto), Luksemburga (10 posto), a slijede Italija, Mađarska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo s udjelima nižima od 10 posto. Po djelatnostima, posljednjih 30 godina najviše smo ulagali u financijske usluge (23 posto), proizvodnju (17 posto), nekretnine (16 posto), trgovinu (13 posto), ICT (7 posto), turizam (4 posto) i građevinarstvo (3 posto).

Hrvatski su investitori u prva tri ovogodišnja mjeseca u inozemstvu uložili 324 milijuna eura, što je znatno više od prosjeka u posljednjih 30 godina za prva tri mjeseca, koji iznosi 210 milijuna eura, a u cijeloj 2023. investirali smo 1,26 milijardi eura. U prvom kvartalu ove godine najviše smo ulagali u farmaceutiku (192 milijuna eura), gradnju zgrada (74,8 milijuna eura) i financijski sektor (53,2 milijuna eura). Pritom smo najviše ulagali kod Poljaka (195 milijuna eura), Nijemaca (70 milijuna eura) i Slovenaca (44 milijuna eura).