Hrvatska općina s najvećim vitalnim indeksom (odnos broja rođenih na 100 umrlih) u 2023. godini bila je općina Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je rođeno samo šest, ali i umrlo upola manje ljudi - njih troje, pa po statistici proizlazi da im je vitalni indeks bio prošle godine čak 200, no očito je riječ o općini s vrlo malim brojem stanovnika (289 ih je tamo živjelo 2021. godine), i to pretežito starijih.

Malo dobrih brojki

Sljedeće na listi je Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s indeksom 185,7 (13 rođenih i sedam umrlih) te Sveti Petar u Šumi, u Istarskoj županiji, gdje je rođeno 18, a umrlo 10 osoba, pa je taj indeks 180, ali su to sve relativno male brojke i slabije naseljeni prostori. Od onih s nešto više stanovnika, po tom su parametru dobre općine Pribislavec u Međimurskoj županiji s vitalnim indeksom 162,9 (57 rođenih i 35 umrlih), Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji s indeksom 155 (124-80), te Orehovica (opet u Međimurskoj) čiji je indeks 153,1 (49-32). Najlošiji vitalni indeks bilježe dvije općine, to su Žumberak u Zagrebačkoj županiji s vitalnim indeksom 4,5 (jedan rođeni u 2023., a 22 umrla) te po tom parametru najlošija općina u Hrvatskoj - Unešić u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj su se rodile dvije bebe, ali je umrlo čak 46 ljudi. Nisu daleko ni Trpanj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s indeksom 6,7 (jedan rođeni i 15 umrlih), Majur u Sisačko-moslavačkoj županiji sa 7,7 (jedan rođeni i 13 umrlih), Grožnjan u Istarskoj županiji s indeksom 9,1 (1-11) te Lokve u Primorsko-goranskoj županiji s 10,5 (dva rođena -19 umrlih).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kada je riječ o Slavoniji i Baranji, apsolutno prednjači Općina Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji s vitalnim indeksom od čak 173, uz 24 rođena i 14 umrlih, što je zapravo bolji indeks od svih prethodno spomenutih s nešto većim brojkama rođenih i umrlih osoba, a također nešto lošiji od "pozitivnih" hrvatskih šampiona - onih s malim brojkama. Kada je riječ o općinama u istočnoj Hrvatskoj, bilo je još pozitivnih primjera, čak podosta u odnosu prema uobičajenoj slici samo o odlasku ljudi iz slavonskih općina. Tako je općina Strizivojna u Osječko-baranjskoj županiji na indeksu 126 (24 rođena, a 19 umrlih), Jarmina u Vukovarsko-srijemskoj s indeksom 113,6 (25-22), potom Dragalić u Brodsko-posavskoj županiji, čiji je indeks 119,8 (19-17) te osječko-baranjske općine Viljevo sa 106,3 (17-16) i Punitovci, čiji je vitalni indeks ravno 100. Tu je i općina Koška s 97,1 (33 živorođena - 34 umrla).

BRUNO JOBST

No, u cjelini, tih je pozitivnih primjera, s više rođenih nego umrlih, nažalost premalo - zapravo jako malo. To vrijedi i za Hrvatsku u cjelini. Od slavonskih gradova spomenimo da je uz ipak najbolje Našice uz indeks samo 69,3 (113 rođenih i 163 umrla) i Vinkovce sa 66,4 (262 rođena i 394 umrla), od središta slavonskih županija na vrhu Slavonski Brod (65,4), s 442 rođena i 676 umrlih. Prvi do njih su Osijek (koji ima 794 rođena i 1252 umrla) i Pleternica s indeksom 63,4, Slatina sa 62,7, Otok sa 61,9, Virovitica sa 60,1 i Đakovo s vitalnim indeksom 59,7. Vukovar je na 55,4 (194 rođena i 350 umrlih).

Manje umrlih

Velikih problema u Slavoniji s tim imaju posebice općine Gunja u Vukovarsko-srijemskoj županiji (devet rođenih, 53 umrla) s vitalnim indeksom od samo 17, kao i Draž u Osječko-baranjskoj, 17,1 (6 rođenih, 35 umrlih). Slijede ih vukovarsko-srijemske općine Borovo s 24,1 (14-58), Markušica s 25 (7-28) i Trpinja s 26,3 (20-76), a tu su i brodsko-posavski Gundinci s 27,3 (9-33) te virovitičko-podravski Crnac s indeksom 30 (6-20) i osječko-baranjski Kneževi Vinogradi s 31,4 (22-70) itd. Od gradova u Slavoniji najlošije stoji požeško-slavonski Pakrac sa samo 37,1 (49-132) te Ilok u Vukovarsko-srijemskoj županiji s indeksom od samo 39,8 (37 rođenih i 93 umrla). Tu su i Beli Manastir u Osječko-baranjskoj s indeksom 42,1 (59-140) te Požega na 43,5 (145-333).

U Osječko-baranjskoj županiji 2023. bilo je najmanje živorođenih u posljednjih pet godina - 2099 (2022. ih je bilo 2153), ali i daleko najmanje umrlih u istom razdoblju - 3598 (2022. ih je bilo čak 4069). Najveće su brojke i rođenih i umrlih zabilježene u godini pandemije COVID-a, 2021., kada je živorođeno 2358 beba, ali umrlo čak 4619 osoba. Međutim, to nije bio slučaj kod svih, pa je, primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2023. bilo 1182 živorođenih, a 2110 umrlih, ali 2021. kod njih je bila najviša samo brojka umrlih u pet godina (1293), ali ne i rođenih. U toj županiji tada je rođenih bilo 1266, a 2019. godine - 1293. n